Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva našlo se pod oštrim kritikama ekoloških udruga zbog najnovijeg Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu. Udruga Biom javno je upozorila da bi predložena rješenja mogla dovesti do legalizacije dijela krivolova, čime bi Republika Hrvatska izravno prekršila odredbe međunarodnog prava i obveze prema Europskoj uniji. Glavna točka prijepora je prijedlog o ozakonjenju upotrebe poluautomatskih pušaka s većim kapacitetom spremnika, popularno zvanih „petometke“.
U središtu kontroverze nalazi se izmjena članka 66. važećeg zakona, kojom se želi dopustiti korištenje poluautomatskog vatrenog oružja sa spremnikom koji može sadržavati do četiri naboja. Prema tvrdnjama stručnjaka iz udruge Biom, ovakva je odredba u izravnom sukobu s Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, kao i s Bernskom konvencijom. Navedeni međunarodni dokumenti strogo zabranjuju korištenje poluautomatskog oružja čiji spremnik može primiti više od dva naboja kako bi se osigurala održiva razina zaštite divljih vrsta.
Predložena zakonska odredba dodatno zabrinjava jer je formulirana vrlo općenito. U prijedlogu se ne navode nikakva ograničenja s obzirom na vrste divljači, što stvara opasnu pravnu nesigurnost. Time se otvara mogućnost da se zabranjena sredstva lova primjenjuju čak i u situacijama koje su prema pravu Europske unije izričito nedopuštene. Umjesto napretka, ove izmjene donose smanjenje dostignute razine zaštite prirode i potencijalno izlažu Hrvatsku kaznenim postupcima pred europskim institucijama.
Možda će vas zanimati
Osim pitanja lovačkog naoružanja, udruge upozoravaju i na sustavni problem netransparentnosti u donošenju planskih dokumenata u lovstvu. Iako Aarhuška konvencija i hrvatski Zakon o zaštiti okoliša jamče javnosti pravo na sudjelovanje u odlučivanju o pitanjima koja utječu na okoliš, lovnogospodarski planovi i planovi zaštite divljači i dalje su izuzeti iz procesa javnog savjetovanja. To znači da građani nemaju uvid u desetogodišnje planove kojima se upravlja divljačima na područjima gdje žive, dok su istovremeno drugi slični dokumenti, poput onih u šumarstvu, redovito predmet javnih rasprava.
Usporedba sa susjednom Slovenijom pokazuje znatno višu razinu demokratičnosti, jer tamošnji Zavod za šumarstvo redovito organizira savjetovanja s javnošću o lovnogospodarskim planovima. Aktivisti ističu kako je trenutni proces izmjena Zakona o lovstvu idealna prilika da se hrvatsko zakonodavstvo uskladi s europskim standardima transparentnosti, no Ministarstvo je tu priliku u trenutnom prijedlogu odlučilo zanemariti.
Zbog svih navedenih nedostataka, Boleslaw Slocinski iz Udruge Biom uputio je poziv Vladi Republike Hrvatske i zastupnicima u Hrvatskom saboru da ne podrže ovakve izmjene zakona. Naglašeno je kako je od presudne važnosti očuvati načela održivog upravljanja prirodnim resursima i osigurati punu usklađenost s pravnom stečevine Europske unije.
Udruga Biom, kao hrvatski predstavnik najveće svjetske mreže za zaštitu prirode BirdLife International, nastavlja s aktivnim zagovaranjem promjena koje će zaštititi bioraznolikost i spriječiti štetne utjecaje na divlje ptice i njihova staništa. Smatraju kako bi prihvaćanje trenutnog prijedloga bio korak unatrag za zaštitu prirode u Hrvatskoj, ali i za vladavinu prava u širem smislu.
