Umirovljenicima sutra stiže nova isplata. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je da u srijedu, 8. srpnja 2026. godine, počinje isplata mirovina za lipanj korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama.
Novac se na računima ne mora pojaviti u isto vrijeme svim korisnicima, jer to ovisi i o obradi pojedine banke. No, isplata mirovine mnogima je i dobar trenutak da provjere ne samo koliko im je sjelo na račun, nego i koriste li sva prava koja im pripadaju.
Jedno od najvažnijih prava koje dio umirovljenika i dalje ne koristi jest pravo na dio obiteljske mirovine. Udovica ili udovac koji imaju vlastitu starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu mogu, ako ispunjavaju uvjete, uz vlastitu mirovinu primati i dio obiteljske mirovine iza preminulog supružnika. Pravo se u pravilu odnosi na osobe koje su navršile 65 godina života, a iznos dijela obiteljske mirovine određuje se u visini od 27 posto obiteljske mirovine za jednog člana obitelji. Važno je znati da se ovo pravo ostvaruje na temelju zahtjeva, pa ga korisnik mora zatražiti.
Mnogi ne znaju ni da uz mirovinu smiju raditi. Korisnici starosne, prijevremene starosne, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, obiteljske mirovine ili dijela obiteljske mirovine mogu raditi do polovice punog radnog vremena, odnosno do 20 sati tjedno, bez obustave isplate mirovine. Od 2026. godine dodatno je proširena mogućnost rada i za korisnike koji nakon 65. godine rade dulje od polovice punog radnog vremena, pa i puno radno vrijeme, uz isplatu 50 posto mirovine.
Posebno je važno pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna. U 2026. godini to pravo mogu ostvariti osigurane osobe ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji mjesečno nije veći od 458,08 eura. Za samce cenzus iznosi 573,50 eura. To znači da dio umirovljenika s nižim primanjima može imati plaćenu premiju dopunskog osiguranja, ali mora provjeriti ispunjava li uvjete i podnijeti potrebnu dokumentaciju.
Starije osobe koje nemaju mirovinu često ne znaju za nacionalnu naknadu za starije osobe. Ona od 1. siječnja 2026. iznosi 160,22 eura mjesečno. Pravo može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina, ima prebivalište u Hrvatskoj najmanje 10 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva i ne prima mirovinu, uz uvjet da prihod po članu kućanstva ne prelazi propisani cenzus. Nacionalna naknada nije klasična mirovina, ali je važna za starije osobe koje su bez redovitih primanja.
Umirovljenici s težim zdravstvenim poteškoćama trebali bi provjeriti i pravo na inkluzivni dodatak. Riječ je o novčanoj naknadi namijenjenoj osobama s invaliditetom, a iznos ovisi o razini potpore. Osnovica iznosi 120 eura, a potpora se razvrstava u pet razina. U praksi to može značiti iznose od 138 do 720 eura mjesečno, ovisno o utvrđenom stupnju oštećenja i drugim uvjetima. Zahtjev se podnosi nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, osim u slučajevima u kojima se postupak provodi po službenoj dužnosti za postojeće korisnike određenih prava.
Dio umirovljenika ne zna ni da je od 2026. uveden godišnji dodatak na mirovinu. On pripada svim korisnicima mirovine za kalendarsku godinu za koju se isplaćivala mirovina, neovisno o visini mirovinskih primanja. Iznos će ovisiti o godinama mirovinskog staža, a Vlada odluku o vrijednosti dodatka za jednu godinu staža donosi najkasnije do 31. listopada. HZMO ga isplaćuje u prosincu, bez donošenja posebnog rješenja.
Važno pravo je i najniža mirovina. Ako je mirovina određena prema stažu i plaćama manja od najniže mirovine, HZMO po službenoj dužnosti određuje najnižu mirovinu. Od 1. siječnja 2026. vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža iznosi 15,73 eura. Zato je korisno provjeriti jesu li svi podaci o stažu i razdobljima osiguranja uredno evidentirani.
Za roditelje je važan i dodani staž za djecu. Roditelju, najčešće majci ili posvojiteljici, pri određivanju mirovine dodaje se 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete. U određenim slučajevima to pravo može ostvariti i otac, primjerice ako je koristio pretežni dio roditeljskog dopusta. To ne služi za ispunjenje uvjeta za odlazak u mirovinu, nego za određivanje visine mirovine.
Još tema koje vrijedi pročitati
Umirovljenici koji nisu sigurni imaju li pravo na neko od ovih primanja ili pogodnosti mogu se obratiti HZMO-u, HZZO-u ili Hrvatskom zavodu za socijalni rad, ovisno o vrsti prava. Kod dijela prava postupak ide automatski, ali kod važnih dodataka i naknada često je presudno podnijeti zahtjev na vrijeme.
