Iako Ličko-senjska županija broji najmanje stanovnika u Hrvatskoj, njezina prostranstva kriju bogatstva koja nadilaze puku statistiku. Ovu regiju, koju mnogi s punim pravom nazivaju prirodoslovnim muzejom na otvorenom, krase svjetski poznata Plitvička jezera, pitoma dolina rijeke Gacke, mistični Velebit i surovi pejzaži otoka Paga. No, uz sve prirodne ljepote, Lika skriva i jednu od najbolje čuvanih tajni bivše Jugoslavije, objekt koji i danas, desetljećima nakon što je napušten, izaziva strahopoštovanje i nevjericu. Riječ je o podzemnom aerodromu Željava, inženjerskom čudu koje je nekada predstavljalo vrhunac vojne moći, a danas je magnet za istraživače i turiste iz cijeloga svijeta.
Izgrađen u jeku Hladnog rata na samoj granici Hrvatske te Bosne i Hercegovine, ovaj je kompleks originalno zamišljen kao neosvojiva utvrda Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane. Podaci o njegovoj izgradnji i danas zvuče gotovo nestvarno, jer se šuška kako je cijeli projekt stajao između šest i osam milijardi tadašnjih američkih dolara. Kada bismo taj iznos prebacili u današnje okvire, govorili bismo o vrtoglavih 22 milijarde eura, što Željavu svrstava među najskuplje vojne objekte u povijesti Europe. Čitavo okolno područje podno planine Plješivice bilo je strogo čuvano i potpuno zabranjeno za javnost, a svaka informacija o onome što se događalo unutar planine smatrala se državnom tajnom najvišeg ranga.
Inženjerski podvig vrijedan milijarde eura
Sama jezgra aerodroma, poznata pod kodnim imenom Objekt Klek 505, sastojala se od fascinantne mreže tunela i podzemnih hangara ukopanih duboko u masiv planine. Glavni cilj ovog betonskog labirinta bio je čuvanje i servisiranje elitnih eskadrila aviona tipa MIG-21, koji su unutar planine bili sigurni čak i od nuklearnog udara. Tunelski sustav koji se proteže na čak tri i pol kilometra projektiran je u obliku golemog slova „M“, s četiri strateška ulaza za zrakoplove. Unutrašnjost nije bila samo puko skladište za letjelice, već pravi podzemni grad opremljen najmodernijim sustavima za pročišćavanje zraka i vode, vlastitom kanalizacijom i zaštitom od radijacije.
Svaki metar tunela bio je pod nadzorom kamera, a unutar kompleksa nalazili su se komandni centri, prostrane spavaonice, kuhinje, učionice, pa čak i fotolaboratorij te golemi tankovi s gorivom koji su omogućavali bazi potpuno autonomno funkcioniranje u slučaju rata. Čitav sustav bio je strogo hijerarhijski podijeljen, pa tako osoblje koje je radilo u bazi na ulazu nije nužno imalo pristup samim tunelima i pistama, čime se maksimalno osiguravala povjerljivost operacija.
Mračni labirinti i legendarni čuvar na ulazu
Današnji posjetitelji, koji do Željave stižu nakon svega dva sata vožnje od Zagreba, najprije se susreću s najfotografiranijim motivom ovog lokaliteta – zrakoplovom Douglas C-47. Ovaj veteran Drugog svjetskog rata, koji je nekada prevozio padobrance, danas stoji kao markacija i ukrasni čuvar ulaza u mračni svijet podzemlja. No, ulazak u same tunele avantura je koja zahtijeva oprez. Zbog njihove veličine, složenosti i apsolutnog mraka koji vlada u unutrašnjosti, stručnjaci preporučuju obilazak isključivo u pratnji vodiča. Ture obično traju nešto više od dva sata, a kod mnogih posjetitelja izazivaju poseban osjećaj nelagode i divljenja dok hodaju prostorijama u kojima su se nekada donosile ključne vojne odluke.
Povijest Željave završila je burno 1992. godine kada je vojska prilikom povlačenja odlučila uništiti objekt nizom snažnih eksplozija. Iako su piste i tuneli danas devastirani, mistika baze ne jenjava. Dodatnu popularnost donio joj je i dokumentarni film “Houston, We Have a Problem!”, koji istražuje kontroverzne teorije o tome kako se upravo u ovim tunelima razvijao jugoslavenski svemirski program koji je Josip Broz Tito navodno prodao američkom predsjedniku Kennedyju.
Nova budućnost: Od vojnih tajni do visoke tehnologije
Nakon desetljeća propadanja, Ličko-senjska županija u suradnji s Vladom Republike Hrvatske priprema ambiciozan plan revitalizacije ovog golemog područja koje se prostire na više od 300 hektara. Budućnost Željave više nije u vojnim operacijama, već u visokoj tehnologiji i turističkoj valorizaciji. Masivni podzemni tuneli, zbog svoje prirodne zaštite i izolacije, razmatraju se kao idealne lokacije za pohranu povjerljivih digitalnih podataka u sklopu velikih projekata Europske unije.
Osim digitalnih arhiva, planovi obuhvaćaju i postizanje potpune energetske samoodrživosti kompleksa korištenjem obnovljivih izvora energije. Vanjske površine mogle bi postati sportski aerodromi, dok bi cijela zona uz samu granicu šengenskog prostora mogla funkcionirati kao bescarinska zona. Time bi Željava, od simbola hladnoratovskih napetosti, prerasla u motor razvoja lokalne zajednice i postala jedinstveno mjesto susreta povijesti i tehnologije sutrašnjice.
L.O.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
