Odlazak u mirovinu više ne mora značiti potpuni prestanak rada. Hrvatski propisi omogućuju velikom broju umirovljenika da se zaposle, primaju plaću i istodobno nastave dobivati cijelu ili polovicu mirovine. Koliki će se iznos isplaćivati ovisi prije svega o vrsti mirovine, dobi korisnika i ugovorenom radnom vremenu.
Najjednostavnije pravilo odnosi se na rad do polovice punog radnog vremena, odnosno najviše 20 sati tjedno. Korisnici starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine mogu se zaposliti do polovice punog radnog vremena, a mirovina im se i dalje isplaćuje u punom iznosu.
U praksi to znači da umirovljenik može, primjerice, raditi četiri sata dnevno, primati ugovorenu plaću i uz nju zadržati cijelu mirovinu. Poslodavac ga prijavljuje na obvezna osiguranja, obračunava plaću i osigurava mu prava koja pripadaju zaposlenim radnicima.
Možda će vas zanimati
Postoji mogućnost i da osoba koja je ispunila uvjete za starosnu, prijevremenu starosnu ili mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne prekida radni odnos. Može s poslodavcem izmijeniti ugovor, nastaviti raditi do polovice punog radnog vremena i podnijeti zahtjev za mirovinu. Poslodavac pritom prijavljuje promjenu radnog vremena i prilaže izmijenjeni ugovor o radu.
Od 1. siječnja 2026. mogućnosti rada dodatno su proširene. Korisnici starosne, prijevremene starosne i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji su navršili 65 godina mogu raditi dulje od polovice punog radnog vremena, uključujući puno radno vrijeme, uz isplatu 50 posto mirovine. Isto pravilo primjenjuje se i na korisnike obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine nakon navršenih 65 godina.
Primjerice, osoba starija od 65 godina koja prima mirovinu od 800 eura i zaposli se na puno radno vrijeme mogla bi uz plaću nastaviti primati 400 eura mirovine. Riječ je o pojednostavljenom primjeru, a prije sklapanja ugovora treba provjeriti konkretan status korisnika u HZMO-u.
Od 2026. proširena su prava i određenim obrtnicima te osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost. Nakon navršenih 65 godina i uz najmanje 15 godina mirovinskog staža mogu ostvariti starosnu mirovinu bez prestanka djelatnosti, uz korištenje polovice iznosa mirovine. Ta se mogućnost odnosi i na pojedine roditelje njegovatelje, njegovatelje, udomitelje te osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima.
Posebna pravila vrijede za korisnike invalidskih mirovina. Korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti od 2026. mogu raditi manje od 3,5 sata dnevno i istodobno primati mirovinu. Zaposle li se na 3,5 sata dnevno ili dulje, isplata mirovine se obustavlja.
Kod invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti isplata se ne mora potpuno obustaviti ni kada korisnik radi dulje od polovice punog radnog vremena. Međutim, tada se za vrijeme zaposlenja određuje nova svota mirovine primjenom odgovarajućeg mirovinskog faktora. Upravo zbog tih razlika korisnici invalidskih mirovina trebali bi prije zapošljavanja zatražiti individualno pojašnjenje HZMO-a.
Rad nakon umirovljenja može imati još jednu prednost. Korisnik starosne, prijevremene starosne ili mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji nakon umirovljenja ostvari najmanje jednu godinu novog staža može, nakon prestanka rada, zatražiti ponovno određivanje mirovine ili ostvarivanje prava na novu mirovinu, pod uvjetom da ispunjava ostale zakonske uvjete.
Još tema koje vrijedi pročitati
Važno je znati da se kod rada na pola radnog vremena staž prikuplja razmjerno. Osobi koja radi do 20 sati tjedno u pravilu su potrebne dvije godine takvog rada kako bi ostvarila jednu godinu staža potrebnu za ponovno određivanje mirovine. HZMO navodi i mogućnost uračunavanja staža ostvarenog po osnovi drugog dohotka, pod uvjetom da su doprinosi u cijelosti uplaćeni.
Umirovljenici trebaju razlikovati ugovor o radu od ugovora o djelu. Ugovor o radu podrazumijeva prijavu na osiguranje, radno vrijeme, plaću i prava iz radnog odnosa. Ugovor o djelu namijenjen je određenom jednokratnom poslu i nema karakter stalnog zaposlenja. HZMO, primjerice, navodi da korisnik obiteljske mirovine zbog rada prema ugovoru o djelu ne gubi pravo na njezinu isplatu.
Prije prihvaćanja posla potrebno je provjeriti tri ključna podatka: koju vrstu mirovine osoba prima, koliko ima godina i koliko bi sati tjedno radila. Za većinu korisnika starosnih i obiteljskih mirovina osnovno je pravilo da mogu raditi do 20 sati tjedno i zadržati punu mirovinu. Nakon 65. godine moguć je i rad dulji od polovice punog radnog vremena uz isplatu polovice mirovine.
Zbog posebnih pravila za invalidske mirovine, braniteljske mirovine i mirovine ostvarene prema drugim posebnim propisima, prije potpisivanja ugovora najbolje je provjeriti vlastiti slučaj u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
