Odlazak u mirovinu mnogima se čini kao postupak koji se rješava tek kada se približi zadnji radni dan. No upravo tu nastaje problem. Ako se tek tada otkrije da u evidenciji nedostaje dio staža, da nisu pravilno evidentirane plaće ili da postoje nejasnoće oko rada u inozemstvu, prva mirovina može se čekati dulje nego što je potrebno.
Najvažniji savjet za buduće umirovljenike zato glasi: podatke u mirovinskom sustavu treba provjeriti mnogo prije službenog podnošenja zahtjeva. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje omogućuje takozvano pretkompletiranje, odnosno postupak u kojem se unaprijed kontroliraju podaci o stažu osiguranja i plaći, odnosno osnovici, kako bi kasnije ostvarivanje prava na mirovinu bilo brže. Taj se postupak može pokrenuti 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu.
To je posebno važno za osobe koje su tijekom radnog vijeka mijenjale više poslodavaca, imale prekide u radu, radile kod poslodavaca koji više ne postoje, bile obrtnici, radile u inozemstvu ili imaju razdoblja koja nisu potpuno jasna u evidenciji. Svaka praznina u podacima može otvoriti dodatna pitanja u trenutku kada osoba već očekuje rješenje i prvu isplatu.
Možda će vas zanimati
Prvo treba provjeriti prijave i odjave s mirovinskog osiguranja. To znači provjeriti jesu li sva razdoblja rada uredno evidentirana, jesu li datumi početka i prestanka osiguranja točni te postoje li rupe koje ne odgovaraju stvarnom radnom vijeku. HZMO u uputama za pretkompletiranje posebno navodi da prije popunjavanja zahtjeva treba provjeriti podatke o prijavama na osiguranje i odjavama s osiguranja evidentirane u njihovim evidencijama.
Drugi važan podatak su plaće, odnosno osnovice. Mirovina ne ovisi samo o godinama staža, nego i o plaćama na temelju kojih su se obračunavali doprinosi. HZMO navodi da osobni bodovi ovise o mirovinskom stažu i plaćama koje je osiguranik ostvario tijekom radnog vijeka. Zato pogrešno ili nepotpuno evidentirane plaće mogu utjecati na izračun mirovine.
Upravo zato nije dovoljno znati samo koliko godina staža imate. Treba provjeriti i jesu li u sustavu zabilježeni podaci o plaći ili osnovici za pojedina razdoblja. Ako neki podatak nedostaje, bolje je to otkriti godinu dana ranije nego u trenutku kada je zahtjev već predan.
Kod informativnog izračuna mirovine treba biti oprezan. On može biti koristan pokazatelj, ali nije rješenje o mirovini i na temelju njega se ne ostvaruje pravo. HZMO navodi da točnost informativnog izračuna ovisi o pravilnosti i kompletnosti podataka, a ako podaci nisu potpuni, osoba koja sada ili tijekom idućih 12 mjeseci ispunjava uvjete može pokrenuti pretkompletiranje.
To znači da informativni izračun nije samo broj koji treba pogledati i prihvatiti. Ako vam se iznos čini nelogično nizak, ako nedostaje dio staža ili ako znate da ste u nekom razdoblju radili, a to se ne vidi u sustavu, potrebno je reagirati prije službenog odlaska u mirovinu.
Posebnu pozornost trebaju obratiti oni koji su radili u inozemstvu. HZMO navodi da osobe koje su radile izvan Hrvatske mogu u područnim službama Zavoda podnijeti zahtjev za utvrđivanje staža osiguranja navršenog u inozemstvu. U postupku pretkompletiranja mogu se priložiti i dokazi o stažu koji nije potpuno utvrđen ili upisan.
Takvi slučajevi često traju dulje jer se podaci moraju usklađivati s drugim državama ili ustanovama. Zato je rad u inozemstvu jedan od najvažnijih razloga da se sve pokrene ranije. Čak i nekoliko mjeseci može značiti razliku između urednog prelaska u mirovinu i dugog čekanja na rješenje.
Još tema koje vrijedi pročitati
Važno je znati i osnovne uvjete za odlazak u mirovinu. Prema HZMO-u, pravo na starosnu mirovinu u pravilu se stječe s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Za žene u prijelaznom razdoblju vrijede povoljniji uvjeti, pa je za 2026. navedena dob od 64 godine uz najmanje 15 godina staža.
Za prijevremenu starosnu mirovinu opći uvjet je 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. I tu za žene u prijelaznom razdoblju vrijede povoljniji uvjeti; za 2026. navedeno je 59 godina života i 34 godine staža. No prijevremeni odlazak nosi posljedice za izračun jer se polazni faktor smanjuje za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja prava.
Od 1. siječnja 2026. uvedena je i važna promjena za korisnike prijevremene starosne mirovine: smanjenje polaznog faktora, odnosno penalizacija, ukida se od prvog dana idućeg mjeseca nakon što korisnik navrši 70 godina života. To ne znači da je prijevremena mirovina za sve jednako povoljna, nego da je odluku i dalje potrebno dobro izračunati prije podnošenja zahtjeva.
Osobe koje mogu birati između ostanka na radu i odlaska u mirovinu trebale bi provjeriti i učinak kasnijeg umirovljenja. HZMO navodi da se polazni faktor za starosnu mirovinu povećava za 0,45 posto po mjesecu za svaki mjesec nakon navršene dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu, ako osoba prvi put stječe pravo na mirovinu nakon te dobi.
To je razlog zbog kojeg se odluka ne bi trebala donositi samo prema osjećaju umora ili želji da se što prije završi radni vijek. Nekome će raniji odlazak biti nužan, ali nekome nekoliko mjeseci ili godina duljeg rada može donijeti bolji izračun. Zato je informativni izračun važan, ali samo ako su podaci u sustavu točni.
Roditelji trebaju provjeriti i dodani staž. Prema informacijama na gov.hr, roditelju, majci ili posvojiteljici koja ostvaruje pravo na mirovinu dodaje se 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete u ukupni mirovinski staž za određivanje mirovine, ali ne za ispunjenje uvjeta za stjecanje prava. Pod određenim uvjetima to pravo može ostvariti i otac ako je koristio pretežni dio odgovarajućeg roditeljskog prava.
Drugim riječima, taj podatak može biti važan za visinu mirovine, ali ne znači automatski da osoba ranije ispunjava uvjet za odlazak. Upravo takve razlike mnogi primijete tek kada počnu prikupljati dokumentaciju.
Treba provjeriti i jeste li osigurani u drugom mirovinskom stupu. Osobe koje su tijekom radnog vijeka bile u prvom i drugom stupu pri odlasku u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu mogu imati izbor između mirovine samo iz prvog stupa i mirovine iz prvog i drugog stupa. Moje Vrijeme navodi da osiguranik koji ostaje u oba stupa prima osnovnu mirovinu iz prvog stupa i mirovinu iz drugog stupa koju isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo, dok se kod izbora samo prvog stupa sredstva iz drugog stupa prenose u državni proračun.
To nije odluka koju treba donositi na brzinu. Potrebno je usporediti ukupne iznose, način isplate, mogućnost usklađivanja i uvjete koje nude mirovinska osiguravajuća društva. Mirovina.hr je pisala da informativni izračun REGOS-a sadrži usporedbe opcija mirovine samo iz prvog stupa i iz prvog i drugog stupa, kao i podatke o mogućoj djelomičnoj jednokratnoj isplati za one koji na nju imaju pravo.
Zahtjev za mirovinu može se podnijeti u nadležnoj područnoj službi ili uredu HZMO-a, poštanskim uredima, mirovinskim informativnim centrima ili online putem e-Usluga HZMO-a u sustavu e-Građani. HZMO također navodi da je popis potrebne dokumentacije naveden u samom zahtjevu.
Putem e-Usluga HZMO-a moguće je podnijeti zahtjev za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, ali i zatražiti potvrde poput potvrde o stažu i plaći te elektroničkog zapisa o radno-pravnom statusu. To je praktičan način da se dio podataka provjeri bez odlaska na šalter, osobito za one koji koriste e-Građane.
Važan je i rok nakon prestanka radnog odnosa. HZMO navodi da pravo na mirovinu pripada najranije od prvog idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja. Ako se zahtjev podnese nakon tog roka, pravo se može priznati najranije šest mjeseci unatrag, računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.
Zato planiranje mirovine nije samo pitanje godine rođenja. Treba provjeriti staž, plaće, osnovice, prijave i odjave, rad u inozemstvu, drugi stup, mogući dodani staž, uvjete za starosnu ili prijevremenu mirovinu i rokove za podnošenje zahtjeva.
Najbolje je krenuti barem godinu dana ranije. Ako je sve uredno, postupak će kasnije biti jednostavniji. Ako nešto nedostaje, imat ćete vremena prikupiti radnu knjižicu, stare potvrde, dokaze o stažu, dokumente iz inozemstva ili druge papire koji mogu biti važni.
Mirovina se ne određuje prema sjećanju, nego prema podacima u sustavu. Zato je najskuplja pogreška čekati zadnji trenutak. Što se ranije provjere evidencije, veća je šansa da će odlazak u mirovinu proći mirnije, brže i s točnijim izračunom.
