Dana 7. srpnja 2007. godine ispisana je jedna od najzanimljivijih stranica moderne kulturne povijesti. Na spektakularnoj svečanosti održanoj u Lisabonu svijetu je predstavljena lista novih sedam svjetskih čuda, odabranih glasovima više od 100 milijuna ljudi iz svih krajeva planeta.
Projekt je pokrenula organizacija New7Wonders Foundation s ciljem da se obnovi interes za najveća arhitektonska i povijesna dostignuća čovječanstva. Za razliku od antičkih sedam svjetskih čuda, od kojih je danas sačuvana samo Velika piramida u Gizi, ovoga puta o pobjednicima nisu odlučivali povjesničari ili stručnjaci, nego obični ljudi. Glasovanje se provodilo putem interneta i telefona tijekom nekoliko godina, a završnica je održana simbolično upravo 7. 7. 2007.
Popis kandidata bio je impresivan. U utrci su se našli najpoznatiji svjetski spomenici poput Eiffelova tornja, Atene s Akropolom, Stonehengea, Angkor Wata, Alhambre, Kipa slobode, Moskovskog Kremlja, Sydneyjske opere i brojnih drugih građevina koje su obilježile ljudsku civilizaciju. Nakon višegodišnjeg glasovanja ostalo ih je sedam.
Možda će vas zanimati
Na konačnoj listi našli su se Kineski zid, Petra u Jordanu, Krist Otkupitelj u Rio de Janeiru, peruanski Machu Picchu, meksička Chichén Itzá, rimski Kolosej i indijski Taj Mahal. Svako od tih mjesta predstavlja jedinstvenu priču o ljudskoj povijesti, graditeljskom umijeću i kulturnoj baštini.
Kineski zid najveći je obrambeni građevinski pothvat u povijesti čovječanstva. Njegova ukupna duljina, uključujući sve ogranke, prema današnjim mjerenjima prelazi 21.000 kilometara. Stoljećima je služio kao zaštita kineskih carstava od napada sa sjevera, a danas je jedna od najposjećenijih turističkih atrakcija na svijetu.
Petra, drevni grad uklesan u ružičaste stijene današnjeg Jordana, stoljećima je bila gotovo zaboravljena. Tek početkom 19. stoljeća ponovno ju je otkrio švicarski istraživač Johann Ludwig Burckhardt. Danas je upravo monumentalna Riznica, isklesana iz jedne stijene, postala simbol cijele zemlje i jedno od najprepoznatljivijih mjesta na Bliskom istoku.
Na popisu se nalazi i Krist Otkupitelj koji s vrha planine Corcovado već gotovo stoljeće promatra Rio de Janeiro. Kip visok 30 metara, uz dodatno osam metara postolja, postao je jedan od najpoznatijih simbola Brazila, ali i cijele Južne Amerike.
Machu Picchu smatra se jednim od najvećih arheoloških otkrića 20. stoljeća. Drevni grad Inka smješten je na gotovo 2.500 metara nadmorske visine u peruanskim Andama. Zbog svoje izoliranosti ostao je gotovo netaknut tijekom španjolskih osvajanja, a svijetu ga je 1911. godine predstavio američki istraživač Hiram Bingham.
Chichén Itzá svjedoči o iznimnim znanstvenim i astronomskim dostignućima civilizacije Maja. Najpoznatija građevina kompleksa, piramida Kukulkán, projektirana je tako da tijekom proljetne i jesenske ravnodnevnice sjena stvara iluziju zmije koja se spušta niz stepenice piramide, što i danas privlači tisuće posjetitelja.
Kolosej u Rimu ostaje jedan od najvećih simbola Rimskog Carstva. Izgrađen prije gotovo dvije tisuće godina mogao je primiti između 50 i 80 tisuća gledatelja, a u njemu su se održavale gladijatorske borbe, javne predstave i spektakli koji su obilježili antičku povijest.
Još tema koje vrijedi pročitati
Sedmo novo svjetsko čudo postao je Taj Mahal, veličanstveni mauzolej od bijelog mramora koji je mogulski car Šah Džahan dao izgraditi u znak ljubavi prema svojoj supruzi Mumtaz Mahal. Više od dvadeset tisuća majstora radilo je na njegovoj izgradnji, a danas se smatra jednom od najljepših građevina ikada podignutih.
Poseban status dobila je Velika piramida u Gizi. Budući da je riječ o jedinom sačuvanom antičkom svjetskom čudu, organizatori su odlučili da neće sudjelovati u natjecanju nego će joj dodijeliti počasno mjesto izvan glasovanja.
Iako je projekt privukao golemu pozornost javnosti, nije prošao bez kritika. UNESCO nije sudjelovao u organizaciji niti je priznao rezultate kao službenu klasifikaciju svjetske baštine. Iz te su organizacije istaknuli kako se kulturna vrijednost lokaliteta ne može određivati popularnim glasovanjem jer svako mjesto koje se nalazi na Popisu svjetske baštine ima jednaku važnost bez obzira na broj glasova.
Unatoč tome, izbor novih sedam svjetskih čuda pokazao se iznimno uspješnim. Brojni lokaliteti zabilježili su veliki porast broja turista, a projekt je milijunima ljudi približio povijest, arhitekturu i različite civilizacije. Mnogi putnici upravo su prema toj listi počeli planirati svoja putovanja, dok su turističke zajednice zemalja pobjednica iskoristile globalnu pozornost za promociju svojih kulturnih znamenitosti.
Devetnaest godina kasnije popis i dalje izaziva rasprave. Mnogi smatraju da su na njemu trebali završiti i Akropola, Angkor Wat, Stonehenge ili Eiffelov toranj, dok drugi ističu da upravo raznolikost odabranih lokaliteta pokazuje bogatstvo svjetske civilizacije. Jedno je ipak sigurno – 7. srpnja 2007. ostao je zapamćen kao dan kada su milijuni ljudi diljem svijeta zajednički odlučili koja će povijesna zdanja nositi titulu novih sedam svjetskih čuda.
