Starenje ljudskog organizma ne odvija se uvijek jednakom brzinom. Novo istraživanje pokazalo je da se velike promjene u brojnim tkivima mogu pojaviti između 45. i 55. godine, dok je oko 50. godine zabilježena svojevrsna prekretnica u biološkom starenju.
Znanstvenici predvođeni istraživačima Kineske akademije znanosti analizirali su promjene proteina u različitim organima i tkivima. U istraživanje je bilo uključeno 516 uzoraka prikupljenih od 76 donora u dobi od 14 do 68 godina.
Analizirano je 13 različitih tkiva iz sedam tjelesnih sustava, uključujući srce, aortu, jetru, gušteraču, crijeva, pluća, kožu, mišiće, slezenu, limfne čvorove, nadbubrežnu žlijezdu i masno tkivo.
Možda će vas zanimati
Rezultati su pokazali da se različiti dijelovi tijela ne mijenjaju jednakom brzinom. Najizraženije promjene u proteinima zabilježene su između 45. i 55. godine, dok se kao posebno osjetljive izdvajaju krvne žile.
Najveće promjene uočene su u aorti, najvećoj arteriji u ljudskom tijelu. Istraživači smatraju da bi krvne žile mogle imati važnu ulogu u širenju signala povezanih sa starenjem na druge dijelove organizma.
Znanstvenici su također utvrdili da se s dobi povećavala prisutnost 48 proteina povezanih s bolestima, uključujući bolesti srca i krvnih žila, fibrozu tkiva, masnu bolest jetre i određene tumore jetre.
Posebnu pozornost privukao je protein GAS6, čija je povećana prisutnost uočena u ostarjelim krvnim žilama. Kada su ga istraživači primijenili na mladim miševima, životinje su pokazale smanjenu snagu, izdržljivost, ravnotežu i znakove ubrzanog starenja krvnih žila.
Rezultati ne znače da se tijelo svake osobe naglo promijeni na 50. rođendan. Istraživanje pokazuje prosječan obrazac u analiziranim uzorcima, dok na biološko starenje utječu genetika, životne navike, postojeće bolesti, prehrana, kretanje i brojni drugi čimbenici.
Treba uzeti u obzir i da je istraživanje provedeno na relativno malom broju donora. Zbog toga će biti potrebna dodatna istraživanja na većim i raznolikijim skupinama ljudi prije nego što se rezultati mogu primjenjivati na cijelu populaciju.
Studija ipak podupire sve više dokaza da starenje nije potpuno ravnomjeran proces. Ranija istraživanja također su ukazivala na razdoblja pojačanih molekularnih promjena tijekom srednjih godina, primjerice oko 44. i 60. godine.
Znanstvenici se nadaju da bi detaljnije razumijevanje načina na koji pojedina tkiva stare moglo pomoći u ranijem prepoznavanju rizika i razvoju ciljane terapije za bolesti povezane sa starenjem.
Istraživanje ne donosi čarobno rješenje za zaustavljanje starenja, ali upozorava koliko je važno pratiti zdravlje krvnih žila i drugih organa već tijekom srednje životne dobi, a ne tek nakon što se pojave ozbiljnije tegobe.
