Pokošena trava mnogima završi u vrećama ili na hrpi iza kuće, no u vrtu može biti vrlo korisna. Ako se koristi pravilno, može poslužiti kao prirodni malč koji čuva vlagu u tlu, smanjuje rast korova i štiti korijen biljaka od naglih promjena temperature.
Malčiranje pokošenom travom posebno je korisno u toplijem dijelu godine, kada se zemlja brzo isušuje. Tanak sloj trave oko rajčica, paprika, tikvica, krastavaca ili drugih vrtnih biljaka može pomoći da tlo dulje ostane vlažno nakon zalijevanja. To znači manje isparavanja, manje stresa za biljku i rjeđu potrebu za zalijevanjem.
Ipak, pokošenu travu ne treba samo istresti u debelom sloju po gredici. To je jedna od najčešćih pogrešaka. Ako se stavi previše svježe trave odjednom, ona se može zbiti, početi trunuti, stvarati neugodan miris i spriječiti normalan prolazak zraka i vode do tla.
Možda će vas zanimati
Najbolje je travu najprije malo prosušiti. Dovoljno je ostaviti je nekoliko sati ili dan-dva da izgubi dio vlage, pa je tek onda rasporediti oko biljaka. Sloj ne bi trebao biti predebeo. Bolje je staviti tanji sloj i kasnije ga po potrebi obnavljati, nego odmah zatrpati biljke.
Posebno treba paziti da se trava ne nagura tik uz stabljiku biljke. Oko stabljike je dobro ostaviti malo praznog prostora kako se ne bi zadržavala prevelika vlaga, jer to može pogodovati truljenju i razvoju bolesti.
Pokošena trava dobra je i zato što se s vremenom razgrađuje te vraća dio hranjivih tvari u tlo. Tako vrt postupno dobiva organsku tvar, a zemlja postaje rahla i plodnija. To je posebno korisno u vrtovima gdje je tlo suho, zbijeno ili siromašno humusom.
No važno je znati kakvu travu koristite. Ako je travnjak tretiran herbicidima ili drugim kemijskim sredstvima, takvu travu nije preporučljivo stavljati u povrtnjak. Isto vrijedi i za travu punu sjemena korova, jer se tako problem može samo proširiti po gredicama.
Pokošena trava može se koristiti i u kompostu, posebno kada se pomiješa sa suhim materijalom poput lišća, grančica, slame ili kartona. Sama svježa trava u većoj količini može se zbiti i početi neugodno mirisati, ali u kombinaciji sa suhim materijalima postaje vrijedan dio komposta.
Ako se koristi promišljeno, pokošena trava nije otpad, nego koristan vrtni materijal. Može pomoći biljkama da lakše podnesu sušu, smanjiti rast korova i poboljšati tlo. Ključ je u umjerenosti: tanak sloj, malo prosušena trava i dovoljno prostora oko stabljike biljke.
