Hrvatska se nalazi pred značajnom promjenom na tržištu rada jer do 7. lipnja mora provesti europsku direktivu o transparentnosti plaća. Ova mjera trebala bi označiti kraj raširenoj praksi u kojoj poslodavci iznose plaća tretiraju kao poslovnu tajnu, čime se želi uvesti više reda i osigurati pravednije uvjete za sve radnike. Trenutačno stanje na tržištu pokazuje duboki jaz između očekivanja poslodavaca i realnosti koju kandidati susreću tijekom potrage za poslom, dok netransparentnost postaje jedan od ključnih faktora demotivacije radne snage.
Apsurdi selekcijskih postupaka
Podaci pokazuju da čak 80 posto hrvatskih poduzeća u oglasima koristi formulaciju o plaći po dogovoru, što često rezultira iscrpljujućim selekcijskim procesima. Nije rijetkost da se za radna mjesta s prosječnim primanjima organiziraju brojni krugovi razgovora koji traju mjesecima, dok se istovremeno za minimalnu plaću traže visokokvalificirani i ambiciozni kandidati s dugogodišnjim iskustvom i znanjem više stranih jezika. Takav pristup, u kojem se zakonom zajamčena prava često prezentiraju kao posebne pogodnosti u “obiteljskom okruženju”, stvara otpor kod mladih radnika koji više ne žele trošiti vrijeme na netransparentne poslodavce.
Odlazak mladih i nepravde unutar sustava
Netransparentnost primanja nije problem samo pri zapošljavanju, već i unutar samih tvrtki. Situacije u kojima dvoje zaposlenika na istom radnom mjestu, s jednakim obrazovanjem i iskustvom, imaju drastično različita primanja, u Hrvatskoj su i dalje česta pojava. Upravo su takve nepravde i osjećaj nepoštenja jedan od glavnih razloga zašto mladi napuštaju zemlju i odlaze na zapadna tržišta gdje su jasni uvjeti rada odavno postali standard.
Generacija Z, koja na jednom radnom mjestu u prosjeku ostaje tek godinu dana, zahtijeva iskrenost i održivost, odbijajući raditi u sustavima koji skrivaju ključne informacije o vrijednosti njihovog rada.
Paradoks potražnje i ponude
Dok se zemlja priprema za novu turističku sezonu s potrebom za više od 65 tisuća sezonskih radnika, tržište i dalje pati od starih obrazaca. Unatoč velikom broju nezaposlenih i golemoj potražnji, oglasi su i dalje puni fraza o konkurentnim primanjima bez navođenja konkretnih iznosa. Rezultat je nepovjerenje kandidata koji ključne informacije saznaju prekasno, što izravno utječe na nemogućnost poslodavaca da zadrže radnu snagu.
Ostaje za vidjeti hoće li nova europska pravila doista donijeti stvarne promjene u komunikaciji ili će se praksa i dalje pokušavati prilagoditi isključivo interesima poslodavaca.
L.O.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
