Prema izvještavanju portala N1, hrvatski građani i ove godine dočekuju Uskrs u uvjetima nezaustavljive inflacije, što izravno diktira sadržaj blagdanske košarice. Dok se tradicionalno očekuje bogat stol ispunjen domaćim delicijama, realnost potrošača uoči 2026. godine pokazuje da će se kupnja obavljati strogo prema financijskim mogućnostima, a ne prema željama. Podaci dobiveni putem tražilice portala Koliko.hr, koja prati i uspoređuje cijene u najvećim hrvatskim gradovima, potvrđuju da su neizbježne uskrsne namirnice postale ozbiljan udar na kućni proračun, ostavljajući malo prostora za blagdansko opuštanje.
Minimalne razlike u cijenama i prividna ujednačenost tržišta
Analiza cijena sedam ključnih artikala u Osijeku, Puli, Rijeci, Slavonskom Brodu, Splitu, Varaždinu, Zadru i Zagrebu otkriva zanimljive, ali nimalo ohrabrujuće trendove. Primjerice, cijena kuhane vakuumirane šunke od jednog kilograma ostaje fiksna na 7,99 eura u svih osam gradova, što sugerira visoku razinu tržišne ujednačenosti, ali i izostanak stvarne konkurentnosti koja bi išla u korist kupaca. Slična je situacija i s rotkvicama, čija cijena po svežnju varira u uskom rasponu od 0,49 do 0,79 eura, bez obzira na to kupujete li ih u unutrašnjosti ili na obali.
Drastična odstupanja kod jaja i ribljih proizvoda
Najveći potres u novčanicima izazivaju cijene svježih jaja i oslića, gdje su razlike među gradovima najizraženije. Dok se u Zagrebu i Zadru pakiranje od deset jaja klase L može pronaći za 2,45 eura, gornja granica u istim tim gradovima doseže i do 3,65 eura, što jasno ukazuje na velike oscilacije ovisno o prodajnom lancu. Poseban izazov predstavlja cijena oslića koja u Varaždinu kreće od 8,09 eura, dok u Splitu, Rijeci ili Zagrebu može dosegnuti i 11,99 eura po kilogramu. Ovakve razlike primoravaju građane na iscrpljujuću potragu za akcijama kako bi blagdanski ručak uopće bio izvediv.
Poraz domaće proizvodnje: Tradicija na uvoznim temeljima
Možda najgorča činjenica ovogodišnjeg Uskrsa jest podatak da namirnice koje smatramo simbolima domaće tradicije zapravo sve češće dolaze iz inozemstva. Podaci Hrvatske gospodarske komore upozoravaju da je trećina šunki na našim stolovima uvoznog podrijetla, najviše iz Italije i Češke. Situacija nije bolja ni s mladim lukom i jajima; domaća proizvodnja mladog luka godinama je u padu pa ga masovno uvozimo iz Italije i Španjolske, dok jaja pristižu iz Poljske i Albanije. Ovaj kontinuirani pad domaće poljoprivrede rezultira time da građani plaćaju visoku cijenu za proizvode koji su izgubili predznak lokalnog i svježeg.
Blagdani kao podsjetnik na ekonomsku nesigurnost
Iako se sindikalne košarice još uvijek izračunavaju, preliminarni podaci pokazuju da će ovogodišnji Uskrs biti još jedan u nizu onih koji produbljuju jaz između primanja i troškova života. Umak od hrena, koji u Osijeku dostiže cijenu od 2,90 eura, ili šunka kuhana u vlastitom soku koja u nekim gradovima košta preko 15 eura, jasno govore o tome da je blagdanska trpeza postala luksuz. Umjesto proslave proljeća i obiteljskog okupljanja, mnogi će se fokusirati na puko preživljavanje mjeseca, dok će puni sjaj uskrsnog stola za velik dio populacije ostati samo nedostižna želja iz nekih stabilnijih vremena.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
