Biljke paprike mogu izgledati zdravo, biti pune zelenih listova i cvjetova, a ipak ne donositi očekivani urod. Cvjetovi se osuše i otpadnu, a ponekad ista sudbina zadesi i tek zametnute plodove. Mnogi tada posumnjaju na bolest ili štetnike, no razlog je često mnogo jednostavniji – biljka je izložena prevelikom stresu.
Visoke temperature jedan su od najčešćih uzroka slabog zametanja plodova. Paprika posebno teško podnosi razdoblja u kojima dnevna temperatura prelazi 30, a osobito 35 stupnjeva, dok se ni noću zrak dovoljno ne ohladi. U takvim uvjetima pelud postaje manje kvalitetna, oprašivanje je otežano, a biljka odbacuje cvjetove kako bi sačuvala energiju.
Prema podacima University of Maryland Extensiona, cvjetovi i mladi plodovi paprike mogu otpadati kada dnevne temperature prijeđu približno 35 stupnjeva ili kada noćne temperature ostanu iznad 24 stupnja. Zbog toga se tijekom najtoplijeg dijela ljeta često čini kao da su paprike potpuno prestale rađati.
Možda će vas zanimati
Problem može dodatno pogoršati jedna česta ljetna pogreška – nepravilno zalijevanje. Ako se zemlja nekoliko dana ostavi potpuno suhom, a zatim odjednom obilno natopi, korijen prolazi kroz velike promjene. Biljka takve oscilacije doživljava kao stres te može početi odbacivati cvjetove i tek zametnute plodove.
Paprikama ne odgovara ni svakodnevno površinsko kvašenje zemlje. Voda tada često ne dopire dovoljno duboko, pa se korijen zadržava u površinskom sloju koji se tijekom vrućih dana vrlo brzo isuši. Mnogo je bolje zalijevati rjeđe, ali temeljito, izravno uz podnožje biljke. Zemlja bi trebala biti ravnomjerno vlažna, ali nikada stalno natopljena.
Najbolje vrijeme za zalijevanje je rano ujutro, dok su zemlja i zrak još hladniji. Tako biljka može iskoristiti vlagu prije najtoplijeg dijela dana, a manje vode gubi se isparavanjem. Zalijevanje po jakom podnevnom suncu uglavnom je neučinkovito, dok pretjerano večernje zalijevanje i močenje listova mogu stvoriti povoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti.
Oko biljaka se može postaviti sloj slame, pokošene i prosušene trave ili drugog organskog materijala. Malč usporava isušivanje tla i ublažava nagle promjene temperature oko korijena. Potrebno ga je ostaviti nekoliko centimetara udaljenog od stabljike kako se oko nje ne bi zadržavala prevelika vlaga.
Paprike koje rastu u plasteniku tijekom velikih vrućina treba dobro provjetravati, a po potrebi i zasjeniti. RHS upozorava da temperature iznad 30 stupnjeva mogu smanjiti stvaranje plodova te preporučuje provjetravanje i ljetno zasjenjivanje zaštićenih prostora. Na otvorenom može pomoći lagana mreža za zasjenjivanje tijekom najtoplijeg dijela dana, posebno ako su biljke cijeli dan izložene suncu.
Ne treba pretjerivati ni s prihranom bogatom dušikom. Ona može potaknuti snažan rast lišća i stabljika, ali ne nužno i stvaranje plodova. Kada paprika počne cvjetati, važnija je uravnotežena prihrana namijenjena plodovitom povrću, uz redovito zalijevanje i što manje naglih promjena uvjeta.
Ako su biljke zdrave, nema razloga za paniku. Paprike često privremeno prestanu stvarati plodove tijekom najtoplijih tjedana, a ponovno počnu cvjetati i rađati čim temperature postanu umjerenije. Najvažnije je održavati ujednačenu vlažnost tla, zaštititi biljke od najveće žege i ne pokušavati problem riješiti pretjeranim zalijevanjem ili prihranom.
