
U osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj zaposleno je nešto više od 60.000 djelatnika, a škole se sve češće suočavaju s problemom bolovanja i nedostatka zamjena. Kako piše 24sata, ravnateljima je pronalazak zamjenskih radnika u nekim slučajevima postao gotovo nemoguća misija.
Problem nije vezan samo uz nastavnike. Zamjene se sve teže pronalaze i za administrativno, tehničko i pomoćno osoblje, a situacija je posebno zahtjevna u turističkim područjima gdje je s početkom sezone mnogima isplativije raditi u turizmu nego povremeno u školi.
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih koje je objavio 24sata, u osnovnim školama je tijekom siječnja 2026. godine bolovanje imalo evidentirano 8478 zaposlenika, a u veljači njih 10.361. U srednjim školama u siječnju je bolovanje imalo 3921 zaposlenik, a u veljači 4678 zaposlenika.
Možda će vas zanimati
Ukupno je u osnovnim i srednjim školama u siječnju na bolovanju bilo 12.399 zaposlenika, od čega 8446 učitelja i nastavnika. U veljači je na bolovanju bilo 15.039 zaposlenih, među kojima 10.432 učitelja i nastavnika.
Za usporedbu, u siječnju 2025. godine u osnovnim i srednjim školama na bolovanju je bilo 15.717 zaposlenika, od kojih 11.294 učitelja i nastavnika. U veljači 2025. na bolovanju je bilo 14.627 zaposlenih, od kojih 10.291 učitelj i nastavnik.
Sindikati upozoravaju da je nastavnički posao iznadprosječno stresan. Iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama u Hrvatskoj navode da su hrvatski nastavnici sve stariji, da je u srednjoškolskom sustavu gotovo 70 posto nastavnica te da je ove zime, prema podacima HZZO-a, zabilježena najintenzivnija sezona gripe u posljednjih pet godina.
Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem upozorava da se, gledano po postocima, na bolovanju često nalaze i spremačice, koje u mnogim školama čiste više površina od propisanih Državnim pedagoškim standardom. Škole i za njih sve teže pronalaze zamjene.
Sindikati kao jedan od ključnih problema ističu dugogodišnje zanemarivanje obrazovnog sustava, preopterećenost administracijom, sve veći pritisak roditelja, sve više djece s prilagodbama te probleme u ponašanju i učenju.
Predsjednica prosvjetnog sindikata Znanje Nada Lovrić upozorava da su nastavnici posebno izloženi respiratornim bolestima jer rade u zatvorenim prostorima s djecom, ali i da se dio bolovanja odnosi na karakteristične poteškoće nastavničkog posla, poput trošenja glasnica, bolova u grlu, zamora glasa te problema s leđima.
U školama upozoravaju i na sve češći burnout, odnosno sagorijevanje na poslu. Preopterećenost, stres, administracija i sve veći zahtjevi sustava utječu i na zdravlje zaposlenih, ali i na interes novih ljudi za rad u školama.
Još tema koje vrijedi pročitati
Poseban problem je što mladi sve rjeđe biraju prosvjetu. Sindikati upozoravaju da nakon završenog fakulteta mnogima nisu dostupni stabilni poslovi, nego zamjene na određeno vrijeme, prekidi između ugovora i rad u više škola. Takva nesigurnost, ističu, mnoge odvraća od nastavničke karijere.
Sanja Šprem smatra da se problem ne može riješiti povremenim mjerama i krpanjem sustava. Prema njezinim riječima, stipendije nisu dale dovoljno rezultata, a obrazovnom sustavu potrebna je jasna kratkoročna i dugoročna strategija, analiza pravilnika, zakona i zaposlenih te ozbiljna reforma osnovnog i srednjeg školstva.
Sve veći broj bolovanja tako je otvorio šire pitanje stanja u školama: koliko je sustav opterećen, koliko su zaposlenici iscrpljeni i tko će u budućnosti raditi s djecom ako nastavničko zanimanje nastavi gubiti privlačnost.








