Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku otkrivaju kompleksnu sliku socijalnog stanja u Hrvatskoj. Iako broj osoba u riziku od siromaštva bilježi blagi pad, istodobno se dogodio značajan porast praga siromaštva, što dodatno naglašava nesklad između službenih statističkih pokazatelja i stvarnog životnog standarda velikog dijela stanovništva. Prag siromaštva za samce povećan je sa 617 na 752 eura mjesečnih primanja, čime su mnogi građani koji su se donedavno nalazili tik iznad granice, sada ponovno svrstani u kategoriju ugroženih.
Umirovljenici u procjepu između rasta cijena i niskih mirovina
Posebno je alarmantna situacija među umirovljeničkom populacijom, koja broji 1,2 milijuna građana. Prosječna mirovina trenutačno iznosi 645 eura, što je znatno ispod novog praga siromaštva od 752 eura. Najavljeno usklađivanje mirovina s rastom inflacije i plaća od svega 2,68 posto neće biti dovoljno da nadoknadi ovaj jaz. Lazar Grujić, predsjednik Stranke umirovljenika, upozorio je da takav minimalan rast znači da će stotine tisuća umirovljenika i dalje ostati službeno siromašnima. Stranka je stoga uputila apel ministru rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alenu Ružiću, tražeći detaljnu analizu podataka i hitnu uspostavu koordiniranog sustava potpore u skladu s Nacionalnim planom borbe protiv siromaštva.
Možda će vas zanimati
Statistički pomaci i realnost materijalne deprivacije
Prema metodologiji Državnog zavoda za statistiku, udio osoba u riziku od siromaštva smanjen je s 21,7 posto u 2024. godini na 20,7 posto u prošloj godini. Iako ovaj podatak sugerira pozitivan trend, on i dalje znači da je svaki peti stanovnik Hrvatske ugrožen ili živi u uvjetima teške materijalne i socijalne deprivacije. Stopa rizika od siromaštva, koja se temelji na raspoloživom dohotku, pala je na 19,5 posto. Prema tim kriterijima, siromašnim se smatra svaki samac čiji je godišnji dohodak u 2025. godini bio manji od 9034 eura, dok je za četveročlanu obitelj s dvoje djece taj prag postavljen na 18.972 eura godišnje.
Duboka nejednakost i nemogućnost podmirivanja osnovnih potreba
Unatoč blagom smanjenju Ginijeva koeficijenta, koji mjeri nejednakost u raspodjeli dohotka, jaz između najbogatijih i najsiromašnijih i dalje je izrazito vidljiv. Tek zanemarivih 1,5 posto stanovnika živi u kućanstvima koja vrlo lako podmiruju sve svoje životne troškove. S druge strane, gotovo 45 posto građana suočava se s teškoćama pri spajanju kraja s krajem. Podaci o materijalnoj deprivaciji dodatno oslikavaju težinu situacije, budući da četiri posto građana ne može osigurati adekvatno grijanje, a sličan postotak ne može si priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan. Dodatno zabrinjava činjenica da trećina stanovništva ne može pokriti neočekivani financijski trošak od 494 eura niti si priuštiti tjedan dana odmora izvan kuće.
Manjak transparentnosti u podacima o najugroženijima
Analiza pokazuje da su žene u mirovini znatno ugroženije od muškaraca, s čak 39,22 posto onih koje su službeno siromašne. Blagom ublažavanju ovih negativnih trendova pridonio je rad iz mirovine, koji je prošle godine koristilo oko 40.000 umirovljenika. Ipak, stručnjaci upozoravaju na problem dostupnosti podataka. Dok je ranije bilo poznato da čak 60 posto umirovljenika prima mirovinu nižu od tadašnjeg praga, najnovije statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje više ne nude takav precizan uvid. Bez transparentnih podataka o broju onih koji primaju manje od novog praga od 752 eura, bit će teško donijeti učinkovite mjere za suzbijanje siromaštva u najranjivijim skupinama društva.
