U jeku sve žešćeg tehnološkog i vojnog nadmetanja između SAD-a i Kine, sve veću pozornost javnosti privlači niz neobičnih smrti i nestanaka znanstvenika povezanih s osjetljivim područjima istraživanja – od svemirske tehnologije i nuklearnih programa do umjetne inteligencije, hipersoničnog oružja i naprednih materijala.
Prema pisanju stranih medija, u SAD-u se pod povećalom našao niz slučajeva znanstvenika i stručnjaka koji su nestali ili umrli u okolnostima koje su potaknule brojne sumnje. Dio američkih političara zatražio je i dodatna objašnjenja nadležnih službi, no zasad nema javno potvrđenih dokaza da su slučajevi međusobno povezani ili da iza njih stoji strana sila.
Slične se tvrdnje istodobno pojavljuju i u vezi s Kinom. Pojedini mediji navode da je ondje zabilježeno više smrti znanstvenika koji su radili u strateški važnim područjima, pri čemu se dio slučajeva povezuje s prometnim nesrećama i drugim iznenadnim okolnostima. Ipak, i u tim slučajevima treba naglasiti da javno dostupni podaci ne potvrđuju postojanje organizirane kampanje.
Cijela priča dodatno se uklapa u širi kontekst američko-kineskog sukoba oko znanja, tehnologije i kontrole nad ključnim istraživanjima. Reuters je ovih dana objavio i priču o bivšem harvardskom znanstveniku Charlesu Lieberu, koji je nakon osude u SAD-u zbog skrivanja veza s Kinom nastavio karijeru u Shenzhenu, gdje vodi laboratorij za sučelja mozak–računalo, područje s velikim civilnim, ali i potencijalnim vojnim značenjem.
Iako naslov zvuči kao početak špijunskog trilera, zasad je najpošteniji zaključak oprezan: slučajevi jesu neobični, politički su eksplozivni i dolaze u trenutku velikog globalnog nadmetanja, ali javno dostupni dokazi još ne potvrđuju da je riječ o jedinstvenom obrascu ili koordiniranoj operaciji.
Upravo zato ova tema i izaziva toliku pozornost. U svijetu u kojem su znanstvenici postali jednako važni kao generali, a laboratoriji jednako strateški kao vojne baze, svaki nestanak ili iznenadna smrt stručnjaka više se ne promatra samo kao izolirani događaj, nego kao moguće upozorenje da se rat za tehnologiju već vodi daleko od očiju javnosti.
