Nadolazeće nedjelje, 29. ožujka, stanovnici Europe ponovno će pomaknuti svoje satove jedan sat unaprijed, čime započinje ljetno računanje vremena. Iako ova promjena donosi prividno dulje dane, zdravstveni stručnjaci i istraživači sve glasnije upozoravaju na ozbiljne posljedice koje takav zahvat ima na ljudski organizam.
Čak i taj naizgled zanemariv pomak od samo šezdeset minuta snažno narušava cirkadijalni ritam, odnosno unutarnji biološki sat koji regulira ključne funkcije poput spavanja, budnosti, lučenja hormona i općeg raspoloženja.
Povijest sezonskog mjerenja vremena seže u razdoblje Prvog svjetskog rata kada je uvedeno radi uštede energije, a u širu je primjenu vraćeno tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Međutim, suvremena znanost ukazuje na to da se ljudsko tijelo ne prilagođava tako lako tim promjenama.
Možda će vas zanimati
Jeffrey Kelu s londonskog King’s Collegea ističe kako genetika igra veliku ulogu u brzini prilagodbe, pa dok se neki oporave unutar tjedan dana, drugima su potrebni tjedni ili čak mjeseci da ponovno uspostave ravnotežu. Posebno je zabrinjavajuće što je proljetna promjena statistički povezana s kratkoročnim porastom broja prometnih nesreća, srčanih udara te depresivnih epizoda.
Jedan od glavnih problema leži u produljenoj izloženosti svjetlu tijekom večernjih sati. Prirodno svjetlo u kasnim satima potiskuje lučenje melatonina, hormona koji proizvodi epifiza kako bi tijelo pripremila za san. Kada je proces uspavljivanja odgođen zbog prevelike količine svjetla, kvaliteta odmora se značajno smanjuje.
Znanstvenici stoga preporučuju potpuno zamračivanje spavaćih soba kako bi se organizmu poslao jasan signal da je dan završio. Dugotrajni poremećaji cirkadijalnog ritma nisu nimalo bezazleni jer su izravno povezani s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka te, prema novijim istraživanjima, razvojem demencije.
Iako je Europska komisija još 2018. godine predložila trajno ukidanje sezonskog pomicanja sata, države članice Europske unije do danas nisu postigle konsenzus oko toga koje bi računanje vremena trebalo postati trajno. Znanstvena zajednica je pritom prilično jednoglasna u preporuci da se zadrži standardno, odnosno zimsko vrijeme.
Glavni razlog je važnost jutarnjeg svjetla koje je ključno za sinkronizaciju unutarnjeg sata, posebno zimi kada su dani kratki. Stručnjaci naglašavaju da bi trajno ljetno računanje vremena mnoge ljude lišilo prirodnog svjetla prije odlaska na posao ili u školu, što bi dodatno produbilo probleme s biološkom ravnotežom stanovništva.
