Mirovina za velik broj starijih građana nije dovoljna za sve mjesečne troškove, osobito kada se zbroje hrana, režije, lijekovi, stanovanje i svakodnevne potrebe. No dio umirovljenika i starijih osoba može ostvariti dodatna prava i usluge, ovisno o dobi, prihodima, zdravstvenom stanju, obiteljskom statusu i drugim uvjetima.
Važno je naglasiti da se ne radi o jednom univerzalnom dodatku koji pripada svim umirovljenicima, nego o više različitih prava koja se ostvaruju kroz HZMO, sustav socijalne skrbi, Hrvatski zavod za socijalni rad, lokalne jedinice ili druge nadležne institucije.
- Pročitajte i ovo: Umirovljenici mogu raditi i primati mirovinu, ali jedno pravilo odlučuje hoće li dobiti puni iznos
Jedno od važnih prava je nacionalna naknada za starije osobe. Ona je namijenjena starijim osobama koje nemaju mirovinu jer nisu ostvarile dovoljno staža. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, nacionalna naknada za starije osobe od 1. siječnja 2026. iznosi 160,22 eura mjesečno po korisniku. Pravo može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života i ima prebivalište u Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od deset godina neposredno prije podnošenja zahtjeva, uz ostale propisane uvjete.
Možda će vas zanimati
Za dio umirovljenika važno je i pravo na dio obiteljske mirovine uz vlastitu mirovinu. To pravo mogu ostvariti korisnici vlastite starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine nakon smrti bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili drugog propisanog člana obitelji, ako ispunjavaju uvjete. Kod tog prava posebno su važni dob korisnika, status i ukupna svota mirovinskih primanja.
Umirovljenici koji rade nakon umirovljenja trebaju znati i da mirovina u nekim slučajevima nije konačna. Korisnik mirovine koji nakon stjecanja prava na mirovinu ostvari najmanje jednu godinu novog mirovinskog staža može zatražiti ponovno određivanje mirovine. To je posebno važno za one koji rade uz mirovinu i žele provjeriti može li im se nakon dodatnog staža iznos ponovno izračunati.
Starije osobe s invaliditetom mogu provjeriti i uvjete za inkluzivni dodatak. Prema službenom portalu gov.hr, inkluzivni dodatak priznaje se u postotku od osnovice koja iznosi 120 eura, a potpora se razvrstava u pet razina. Iznosi ovise o razini potpore i mogu iznositi 720, 480, 432, 162 ili 138 eura mjesečno.
- Pročitajte i ovo: Inkluzivni dodatak: Tko ostvaruje pravo na 720 eura, a tko na minimalnih 138 eura?
Dio starijih osoba može ostvariti i pomoć u kući. Ta usluga namijenjena je osobama koje ne mogu same, niti uz pomoć bliskih osoba, osigurati svakodnevne životne potrebe. Pomoć u kući može obuhvatiti organiziranje prehrane, obavljanje kućnih poslova, održavanje osobne higijene i druge svakodnevne potrebe.
U sustavu socijalne skrbi postoje i druga prava koja mogu biti važna za starije građane s malim prihodima. Među njima su zajamčena minimalna naknada, naknada za troškove stanovanja, jednokratne naknade i druge potpore koje ovise o imovinskom i obiteljskom stanju. Prema gov.hr, zajamčena minimalna naknada za stariju osobu ili odraslu osobu potpuno nesposobnu za rad iznosi 95 posto osnovice, odnosno 142,50 eura.
Osim državnih prava, važnu ulogu imaju i gradovi i općine. Neke lokalne jedinice isplaćuju jednokratne pomoći umirovljenicima, sufinanciraju troškove stanovanja, javnog prijevoza, ogrjeva, prehrane ili drugih potreba. Ta prava nisu ista u svim sredinama, pa ih je najbolje provjeriti u vlastitom gradu ili općini.
Umirovljenici i starije osobe zato bi trebali provjeriti ne samo kolika im je mirovina, nego i imaju li pravo na neku od dodatnih potpora ili usluga. Informacije se mogu zatražiti u HZMO-u, Hrvatskom zavodu za socijalni rad, nadležnom gradu ili općini, a dio podataka dostupan je i na službenim stranicama gov.hr.
Još tema koje vrijedi pročitati
- Pročitajte i ovo: Mirovine za travanj sjedaju u petak, jedna skupina umirovljenika prima više od 1.000 eura
Najvažnije je znati da mnoga prava ne dolaze automatski. Za neka je potrebno podnijeti zahtjev, priložiti dokumentaciju i dokazati ispunjavanje uvjeta. Upravo zato dio građana prava ne koristi, iako bi na njih možda imao pravo.
