Sve više umirovljenika razmišlja o nastavku rada nakon odlaska u mirovinu, bilo zbog dodatnih prihoda, bilo zbog želje da ostanu aktivni. No pritom je važno znati da se isplata mirovine ne tretira jednako u svim situacijama.
Prema pojašnjenjima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, korisnik starosne mirovine ili starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika može raditi do polovice punog radnog vremena i pritom primati mirovinu u punom iznosu.
Drugim riječima, ako osoba nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu nastavi raditi, ali najviše do polovice punog radnog vremena, mirovina se ne obustavlja i isplaćuje se u punoj svoti.
Možda će vas zanimati
U praksi to najčešće znači rad do četiri sata dnevno, odnosno do 20 sati tjedno. U tom slučaju poslodavac mora prijaviti promjenu radnog vremena, a uz prijavu se prilaže i izmijenjeni ugovor o radu.
Drugačije pravilo vrijedi za korisnike starosne mirovine koji se nakon navršenih 65 godina života zaposle dulje od polovice punog radnog vremena, pa i na puno radno vrijeme. Tada se isplata mirovine ne obustavlja, ali se isplaćuje polovica svote mirovine.
Važno je i pravilo o ponovnom određivanju mirovine. Korisnik mirovine koji nakon umirovljenja ostvari najmanje jednu godinu novog mirovinskog staža može zatražiti ponovno određivanje mirovine. To znači da mirovina u određenim slučajevima nije konačna, nego se nakon dodatnog staža može ponovno izračunati.
HZMO pojašnjava i da rad prema ugovoru o djelu ne znači gubitak prava na isplatu mirovine. Takav ugovor odnosi se na poslove koji nemaju karakter stalnosti, nego su jednokratni i vezani uz određeni rok i naknadu.
Posebno pravilo vrijedi i za članstvo u nadzornom odboru. Članovi nadzornog odbora nisu po toj osnovi obvezno osigurani na mirovinsko osiguranje, pa osoba može biti korisnik mirovine i istodobno član nadzornog odbora, bez obustave isplate mirovine.
Za umirovljenike koji planiraju raditi nakon umirovljenja najvažnije je provjeriti po kojoj osnovi rade, koliko sati rade i stječu li novi mirovinski staž. Upravo to može odlučiti hoće li mirovina biti isplaćivana u punom iznosu, u iznosu od 50 posto ili će korisnik nakon dodatnog staža moći zatražiti ponovno određivanje mirovine.
