Nagli prodor hladnijeg zraka, obilna kiša, tuča, jak vjetar i velike temperaturne oscilacije mogu u samo nekoliko sati napraviti ozbiljan stres u vrtu. Iako se nakon nevremena često čini da je najgore prošlo, biljke tek idućih dana pokazuju prave posljedice.
Najosjetljivije su rajčice, paprike, krastavci, tikvice, salata, mladi grah, začinsko bilje i tek posađene presadnice. Nakon naglog zahlađenja biljke mogu privremeno zastati u rastu, listovi mogu požutjeti, objesiti se ili dobiti tamnije rubove, a kod osjetljivijih kultura može doći i do opadanja cvjetova. To ne mora odmah značiti da je biljka propala, nego da se pokušava prilagoditi nagloj promjeni vremena.
Prvo pravilo nakon nevremena jest ne ulaziti odmah u vrt ako je zemlja natopljena vodom. Hodanjem po mokrom tlu ono se dodatno zbija, a korijen biljaka ostaje bez zraka. Bolje je pričekati da se površinski sloj barem malo prosuši pa tek onda krenuti s pregledom štete.
Polomljene grane, oštećene listove i potrganе dijelove biljaka treba ukloniti čistim škarama, ali ne treba pretjerivati. Biljci nakon stresa treba ostaviti dovoljno zdrave lisne mase kako bi se mogla oporaviti. Posebno treba pregledati rajčice i paprike jer se nakon oštećenja od tuče ili jakog vjetra na ranama mogu razviti gljivične bolesti.
Ako je bilo puno kiše, važno je provjeriti zadržava li se voda oko biljaka. Korijen koji predugo stoji u vodi počinje slabiti, a biljka tada izgleda kao da vene iako je zemlja mokra. U takvim slučajevima potrebno je lagano prorahliti tlo oko biljke, ali tek kad se ono dovoljno prosuši.
Nakon hladne noći ili naglog pada temperature ne treba odmah dodavati jaka gnojiva. Biljka u stresu ne može ih pravilno iskoristiti, a prevelika količina hranjiva može joj dodatno otežati oporavak. Bolje je pričekati nekoliko dana i tek kad se vidi da biljka nastavlja s rastom dodati blagu prihranu.
Posebnu pozornost treba obratiti na plamenjaču i pepelnicu, osobito kod rajčice, krumpira, krastavaca i tikvica. Vlažno vrijeme, oštećeni listovi i niže temperature stvaraju idealne uvjete za razvoj bolesti. Zbog toga je dobro ukloniti listove koji dodiruju tlo, osigurati prozračnost među biljkama i ne zalijevati po listovima.
Mlade presadnice koje su preživjele nevrijeme mogu se dodatno zaštititi agril folijom, plastičnim bocama bez dna ili laganim pokrivanjem tijekom hladnijih noći. Važno je da zaštita ne pritišće biljku i da se tijekom dana ukloni ako zatopli, kako se biljke ne bi “skuhale” ispod pokrova.
Vrtlari često naprave pogrešku pa odmah nakon nevremena počnu čupati biljke koje izgledaju loše. No mnoge se kulture mogu oporaviti već za nekoliko dana, pogotovo ako im je stabljika zdrava, a korijen neoštećen. Zato je pametnije pričekati, pratiti stanje i tek nakon nekoliko dana odlučiti što se može spasiti, a što treba zamijeniti novim presadnicama.
Još tema koje vrijedi pročitati
Najvažnije je vrtu nakon nevremena dati vrijeme. Biljke će prve znakove oporavka pokazati kroz nove listove, uspravniji rast i svježiju boju. One koje su pretrpjele manju štetu često se iznenađujuće dobro vrate, ali samo ako im se ne nanese dodatni stres pretjeranim zalijevanjem, gnojidbom ili preranim uklanjanjem zdravih dijelova.
