Europska unija i zemlje Sredozemlja dogovorile su novi smjer za upravljanje ribarstvom i akvakulturom u Sredozemlju, s ciljem oporavka ribljih stokova, smanjenja prelova i jačanja održivijeg ribarstva u idućem desetljeću.
Kako navodi Europska komisija, na ministarskoj konferenciji održanoj u Nikoziji dogovorena je priprema nove deklaracije MedFish4Ever, koja bi trebala postaviti ambiciozniji okvir za idućih deset godina djelovanja u sredozemnom ribarstvu i akvakulturi. Nova deklaracija nadovezuje se na okvir suradnje uspostavljen još 2017. godine.
Sličnu informaciju prenio je i The Brussels Times, navodeći da su se EU i mediteranski susjedi obvezali obnoviti zajednički pristup borbi protiv prelova i obnovi ribljih stokova u regiji.
Možda će vas zanimati
Prema Europskoj komisiji, od potpisivanja prve deklaracije 2017. godine dio rezultata već je vidljiv. Navodi se da se polovica sredozemnih ribljih stokova počela oporavljati, a posebno se ističe Jadran, gdje su pridneni stokovi poput oslića prvi put dosegnuli razinu maksimalnog održivog prinosa. U Komisiji ističu i da ribolovno ograničena područja daju pozitivne učinke, dok selektivniji ribolovni alati pomažu u smanjenju neželjenog ulova.
Nova pravila i mjere trebale bi se odnositi na bolju kontrolu ribolova, zaštitu osjetljivih vrsta, smanjenje pritiska na ugrožene stokove, jačanje znanstveno utemeljenog upravljanja te razvoj održive akvakulture. Poseban naglasak stavlja se na Sredozemlje i Crno more, gdje se ribarstvo suočava s pritiskom prelova, klimatskih promjena, promjena u morskim ekosustavima i sve većom potražnjom za ribom.
Važnu ulogu u tom procesu ima Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja, GFCM, koja djeluje pod okriljem FAO-a. Europska unija jedan je od ključnih donatora u provedbi GFCM strategije do 2030. godine, koja uključuje održivo ribarstvo, zdravije morske ekosustave, bolju kontrolu i održivi razvoj akvakulture.
Europski parlament također navodi da se dio mjera GFCM-a prenosi u pravo Europske unije kako bi se osigurala njihova jedinstvena primjena. Među mjerama se spominju višegodišnji planovi upravljanja za pojedine vrste, ribolovno ograničena područja, sezonske i prostorne zabrane, mjere za srdele i inćune u Jadranu, zaštita osjetljivih vrsta poput morskih pasa, raža, morskih ptica, kornjača i kitova te dodatne mjere protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova.
Za Jadran je posebno važno što Europska komisija u prijedlogu ribolovnih mogućnosti za 2026. godinu spominje provedbu planova upravljanja za pridnene i male pelagijske stokove. To uključuje nastavak ograničenja ribolovnog napora za pridnene stokove, s ciljem dosezanja održivih razina ribolova, kao i nastavak provedbe trajne faze plana za male pelagijske vrste, poput srdele i inćuna.
Iako se nova pravila najčešće predstavljaju kao korak prema zaštiti mora i dugoročno održivijem ribarstvu, ona će za ribarski sektor značiti i prilagodbe. Ribari će morati pratiti nova ograničenja, moguće sezonske zabrane, pravila o ribolovnim područjima, selektivnijoj opremi i kontroli ulova.
S druge strane, cilj takvih mjera nije samo zaštita ribe, nego i očuvanje budućnosti samih ribara. Bez oporavka ribljih stokova, upozoravaju europske institucije, dugoročno nema ni stabilnog ribarstva, ni sigurnosti za obalne zajednice koje ovise o moru.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
