Broj umirovljenika koji rade u Hrvatskoj dosegnuo je rekordne razine. Prema podacima HZMO-a koje prenosi portal Moje vrijeme, zaposleno je 40.502 umirovljenika, a među njima je sve više onih koji rade i nakon 70. godine života.
Najviše zaposlenih umirovljenika je u dobi od 65 do 69 godina, ali ih je značajan broj i starijih od 70. Prema istom izvoru, među osobama starijima od 75 godina radi oko 1800 umirovljenika.
Razlozi zbog kojih nastavljaju raditi nisu isti. Nekima je posao nužnost jer im mirovina ne pokriva troškove života, liječenja, kredita ili osnovnih potreba. Drugi rade jer žele zadržati ritam, osjećaj korisnosti i društveni kontakt, dok treći kroz posao nastavljaju raditi ono što vole.
Možda će vas zanimati
Portal Moje vrijeme razgovarao je s nekoliko umirovljenika koji rade i u osmom desetljeću života. Jedna umirovljenica, koja nastavlja raditi u knjigovodstvenom poslu, navela je da bi s mirovinom mogla preživjeti, ali ne i održavati životni standard koji uključuje automobil, vikendicu i povremena putovanja. Rad joj zato nije samo dodatak, nego način da zadrži financijsku sigurnost i ne ovisi o drugima.
Drugi primjer je 80-godišnji umirovljeni profesor, književnik i umjetnik koji se bavi obradom drva. On u mirovini izrađuje i prodaje drvene suvenire, nakit, male skulpture i uporabne predmete. U njegovu slučaju zarada nije glavni motiv, nego ljubav prema radu, stvaranju i osjećaju da dan ima smisao.
Treća sugovornica je umirovljena turistička vodičkinja koja, unatoč godinama i zdravstvenim problemima, nastavlja raditi zbog visokih troškova liječenja. Kako prenosi Moje vrijeme, upravo su zdravstveni izdaci i krediti koje je morala podići zbog operacija jedan od glavnih razloga zbog kojih i dalje vodi turističke ture.
Rad u mirovini posljednjih je godina postao sve češći, a dio umirovljenika može raditi do polovice punog radnog vremena bez obustave isplate mirovine. Od 2026. proširene su i mogućnosti rada nakon 65. godine, uz određene uvjete, uključujući i mogućnost rada duljeg od polovice punog radnog vremena uz isplatu dijela mirovine.
Iza statistike se, međutim, kriju različite životne priče. Za jedne je posao u mirovini dodatna aktivnost i način da ostanu uključeni u društvo. Za druge je to potreba, jer mirovina sama po sebi nije dovoljna za troškove stanovanja, zdravlja, režija i svakodnevnog života.
Rekordan broj zaposlenih umirovljenika zato pokazuje dvije strane iste stvarnosti. Hrvatski umirovljenici sve dulje ostaju aktivni, ali velik dio njih radi i zato što si prestanak rada jednostavno ne može priuštiti.
