Starosna mirovina jedno je od temeljnih prava iz mirovinskog sustava, ali uvjeti za odlazak u mirovinu ne vrijede jednako za sve. Razlikuju se prema spolu, godini u kojoj se pravo ostvaruje, duljini staža i tome radi li se o redovitoj starosnoj mirovini ili mirovini za dugogodišnjeg osiguranika.
Kako navodi portal Moje vrijeme, pravo na starosnu mirovinu ostvaruje se kada osiguranik navrši propisane godine života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Osiguranik je osoba koja je uključena u mirovinsko osiguranje, najčešće po osnovi rada, djelatnosti ili drugog propisanog statusa.
Za muškarce je osnovni uvjet za starosnu mirovinu 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Kod žena još traje prijelazno razdoblje u kojem se dobna granica postupno povećava.
Možda će vas zanimati
U 2026. godini žene pravo na starosnu mirovinu mogu ostvariti s navršene 64 godine života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. U 2027. granica raste na 64 godine i tri mjeseca, u 2028. na 64 godine i šest mjeseci, a u 2029. na 64 godine i devet mjeseci. Od 1. siječnja 2030. uvjeti za žene i muškarce bit će izjednačeni.
Posebna kategorija je starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika. To pravo može ostvariti osoba koja ima 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom, stvarnom trajanju. U taj se staž ne ubraja svako razdoblje koje se inače može priznati za mirovinu, nego staž osiguranja u stvarnom trajanju.
Važno je naglasiti da pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može ostvariti osoba koja već ispunjava uvjete za redovitu starosnu mirovinu. To znači da se ova mogućnost odnosi na one koji su vrlo rano počeli raditi i skupili dugi staž prije redovite dobne granice za mirovinu.
Pravo na starosnu mirovinu stječe se od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu i nakon prestanka osiguranja, primjerice prestanka radnog odnosa, obrta, poljoprivredne djelatnosti ili druge osnove osiguranja.
Iznimka postoji za osobe koje su na temelju izmijenjenog ugovora o radu nastavile raditi do polovice punog radnog vremena. One mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika bez potpunog prestanka radnog odnosa.
Od 1. siječnja 2026. dodatne mogućnosti postoje i za određene skupine osiguranika s navršenih 65 godina života, među kojima su obrtnici, osobe koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, roditelji njegovatelji, njegovatelji prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelji i osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima.
Važan je i rok podnošenja zahtjeva. Pravo na mirovinu pripada najranije od prvog idućeg dana nakon prestanka osiguranja ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja. Ako se zahtjev podnese nakon tog roka, pravo se može priznati najranije šest mjeseci unatrag, računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.
Još tema koje vrijedi pročitati
Kod osoba koje su radile na poslovima s beneficiranim stažem dobna granica za starosnu mirovinu može se sniziti, ovisno o stupnju povećanja staža. To se odnosi na poslove i zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem.
Za građane koji planiraju odlazak u mirovinu najvažnije je na vrijeme provjeriti podatke o stažu i uvjetima u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Razlika od nekoliko mjeseci ili neprovjeren podatak u evidenciji može utjecati na datum ostvarivanja prava.
