Mnogi građani i obitelji još uvijek čekaju rješenje za inkluzivni dodatak, iako su zahtjev predali mjesecima ranije ili je postupak trebao biti pokrenut po službenoj dužnosti. U takvoj situaciji najgore je ostati samo na telefonskim pozivima i neformalnim upitima. Telefonski poziv može pomoći, ali ako postupak traje predugo, važno je imati pisani trag.
Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom radi prevladavanja prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu. Prema službenom portalu gov.hr, pravo se priznaje u postotku od osnovice koja iznosi 120 eura, a postoji pet razina potpore: 600, 400, 360, 135 i 115 posto osnovice. To u praksi znači iznose od 720, 480, 432, 162 i 138 eura mjesečno.
O pravu na inkluzivni dodatak odlučuje Hrvatski zavod za socijalni rad. U postupku se razina potpore utvrđuje na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a odluka se donosi rješenjem. Za neke ranije korisnike srodnih prava postupak se provodi po službenoj dužnosti, pa oni ne moraju podnositi novi zahtjev.
Možda će vas zanimati
Važno je znati da Zakon o inkluzivnom dodatku propisuje da je postupak žuran. Ako nije potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod je dužan donijeti i dostaviti rješenje u roku od 15 dana od podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Ako je potrebno provoditi ispitni postupak, rok je 30 dana.
U praksi, međutim, postupci znaju trajati znatno dulje. Da to nije samo dojam građana, pokazala je i državna revizija. Državni ured za reviziju u izvješću o Hrvatskom zavodu za socijalni rad naveo je da je u 2024. za inkluzivni dodatak podneseno 251.012 zahtjeva, a do kraja 2024. riješeno ih je 172.704, odnosno 68,8 posto. Do kraja lipnja 2025. riješeno je 198.066 zahtjeva iz 2024., odnosno 78,9 posto. Revizija je također utvrdila da se postupci u dijelu rokova nisu provodili u skladu s propisanim zakonima.
Portal Mirovina.hr, kao komercijalni medijski izvor, pisao je u travnju 2026. da je državna revizija potvrdila kašnjenja te naveo da je većina rješenja o inkluzivnom dodatku donesena nakon zakonskog roka od 30 dana, kao i da je na čekanju velik broj zahtjeva.
Ako mjesecima nema odgovora, prvi korak je provjeriti je li zahtjev uopće uredno zaprimljen. Treba imati datum predaje, potvrdu o predaji, KLASU ili URBROJ predmeta ako su poznati, te podatak kojem je područnom uredu zahtjev predan. Ako je zahtjev poslan poštom, vrijedi čuvati potvrdu o preporučenoj pošiljci. Ako je predan osobno, treba imati potvrdu prijema ili presliku s urudžbenim pečatom.
Drugo, treba provjeriti je li Zavod možda tražio dopunu dokumentacije. Ponekad se postupak ne miče jer nedostaje medicinska dokumentacija, nalaz, dokaz o prebivalištu, podatak o ranijem pravu ili drugi dokument. Rokovi se u praksi vežu uz uredan zahtjev, a Ministarstvo pravosuđa u objašnjenjima ZUP-a navodi da se urednim zahtjevom smatra onaj koji sadrži ono što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti.
Treći korak je pisani upit nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad. U njemu treba kratko navesti ime i prezime korisnika, OIB, adresu, datum podnošenja zahtjeva, vrstu predmeta i zatražiti obavijest u kojoj je fazi postupak. Dobro je izričito pitati je li predmet poslan na vještačenje, čeka li se nalaz i mišljenje, nedostaje li dokumentacija ili je rješenje već izrađeno, ali nije dostavljeno.
Takav upit može se nazvati požurnicom, ali važno je razumjeti da požurnica sama po sebi nije isto što i formalni pravni lijek. Ona je praktičan pisani zahtjev da tijelo postupi i očituje se o predmetu. Ipak, korisna je jer ostavlja trag i često pokaže gdje je postupak zapeo.
Još tema koje vrijedi pročitati
Zakon o općem upravnom postupku propisuje i da je javnopravno tijelo dužno zainteresiranu osobu, na njezin zahtjev, obavijestiti o uvjetima, načinu i postupku ostvarivanja ili zaštite prava, a na zahtjev mora izdati pisanu obavijest u roku od 15 dana. Ako obavijest ne izda, osoba ima pravo izjaviti prigovor.
Korisno je kontaktirati i poseban besplatni info telefon Hrvatskog zavoda za socijalni rad za pitanja vezana uz inkluzivni dodatak. Ministarstvo je objavilo da je organiziran pozivni centar na broj 0800 200 090, radnim danom od 8 do 15 sati. Taj poziv može pomoći za osnovnu informaciju, ali kod dugog čekanja i dalje je pametno sve važno tražiti pisanim putem.
Ako je zakonski rok odavno prošao, a rješenje nije doneseno, građanin ima pravo koristiti institut takozvane šutnje uprave. ZUP propisuje da stranka može izjaviti žalbu i kada rješenje nije doneseno u zakonom propisanom roku. Kod žalbe zbog nedonošenja rješenja ona se može predati izravno drugostupanjskom tijelu.
U slučaju inkluzivnog dodatka, protiv prvostupanjskog rješenja Zavoda dopuštena je žalba, a o žalbi odlučuje nadležno Ministarstvo. Protiv rješenja Ministarstva više nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
To znači da osoba koja mjesecima čeka prvo rješenje može, nakon proteka propisanog roka, razmotriti žalbu zbog nedonošenja rješenja u roku. U takvoj žalbi ne treba pisati opširno, nego jasno navesti kada je zahtjev podnesen, kojem uredu, da rješenje nije doneseno ni dostavljeno te zatražiti da drugostupanjsko tijelo postupi sukladno zakonu.
ZUP propisuje da drugostupanjsko tijelo, kada odlučuje o žalbi zbog toga što prvostupanjsko tijelo nije u roku donijelo rješenje, mora zatražiti obavijest o razlozima kašnjenja. Ako utvrdi da postoje opravdani razlozi, odredit će novi rok koji ne može biti dulji od 30 dana. Ako razlozi nisu opravdani, može samo riješiti stvar ili naložiti prvostupanjskom tijelu da u roku od 15 dana donese rješenje.
Ako ni nakon toga nema odluke, sljedeća razina zaštite može biti upravni spor. Zakon o upravnim sporovima propisuje da se tužbom može zahtijevati donošenje pojedinačne odluke koja nije donesena u propisanom roku, a uz tužbu treba priložiti dokaz o trenutku pokretanja postupka, odnosno podnošenja zahtjeva.
Isti zakon propisuje da se tužba zbog propuštanja donošenja odluke ili postupanja u propisanom roku može podnijeti najranije osam dana nakon isteka propisanog roka. Kod ovakvog koraka dobro je potražiti pravnu pomoć, osobito ako se radi o osobi slabijeg zdravlja, složenoj dokumentaciji, smrti podnositelja zahtjeva ili već ranije donesenom nepovoljnom rješenju.
Važno je naglasiti i ovo: samo čekanje ne znači automatski da je pravo izgubljeno. Zakon o inkluzivnom dodatku propisuje da se pravo priznaje s danom podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti. To je važna odredba za korisnike koji čekaju rješenje, jer se nakon pozitivnog rješenja pravo računa od tog dana, a ne tek od dana kada je rješenje napokon stiglo.
No to ne znači da treba pasivno čekati. Ako postupak traje mjesecima, dobro je napraviti redoslijed poteza: provjeriti dokaz o predaji zahtjeva, nazvati nadležni ured ili info telefon, poslati pisani upit i požurnicu, provjeriti nedostaje li dokumentacija, a zatim, ako rokovi i dalje ostaju probijeni, razmotriti žalbu zbog nedonošenja rješenja.
U požurnici treba biti miran i konkretan ton. Nije potrebno pisati duga objašnjenja, nego navesti činjenice. Primjerice: “Dana tog i tog podnesen je zahtjev za priznavanje prava na inkluzivni dodatak. Do današnjeg dana nisam zaprimio rješenje ni obavijest o fazi postupka. Molim žurno postupanje i pisanu obavijest je li predmet potpun, je li upućen na vještačenje i kada se očekuje donošenje rješenja.”
Ako je riječ o osobi koja teško sama komunicira s institucijama, dobro je da član obitelji ili druga osoba ima punomoć. Time se izbjegava problem da službenici ne mogu dati podatke trećoj osobi. Uz punomoć, treba priložiti presliku osobne iskaznice ili druge podatke koje ured traži.
Poseban slučaj su obitelji u kojima je podnositelj zahtjeva preminuo prije donošenja rješenja. Ministarstvo je objavilo upute prema kojima se nasljednici s pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju obraćaju Hrvatskom zavodu za socijalni rad prema mjestu prebivališta osobe za koju se vodio postupak. Ako se utvrdi da je preminula osoba imala pravo na inkluzivni dodatak, donosi se rješenje o priznavanju prava za razdoblje od dana podnošenja zahtjeva do dana smrti.
Kada rješenje konačno stigne, treba ga pažljivo pročitati. Posebno treba provjeriti razinu potpore, datum od kojeg je pravo priznato, iznos, obrazloženje i uputu o pravnom lijeku. Ako korisnik smatra da je razina pogrešna ili da nisu uzete u obzir važne činjenice i dokumentacija, žalba je moguća, ali rokovi počinju teći od dostave rješenja.
Prema ZUP-u, žalba se u pravilu izjavljuje u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, ako nije propisan dulji rok. Zato rješenje ne treba ostaviti u ladici. Datum primitka često je presudan za daljnje korake.
Najvažniji savjet za sve koji čekaju rješenje jest da ne ostanu bez pisanog traga. Telefonski razgovor može ubrzati informaciju, ali pisani upit, požurnica, potvrda o predaji zahtjeva i eventualna žalba pokazuju da je korisnik aktivno štitio svoje pravo.
Inkluzivni dodatak mnogim osobama nije samo administrativno pitanje, nego važan dio mjesečne sigurnosti. Zato višemjesečno čekanje ne treba prihvatiti kao nešto na što se ne može utjecati. Prvo treba provjeriti status predmeta, zatim tražiti pisano očitovanje, a ako rokovi ostanu probijeni, koristiti pravne mogućnosti koje postoje upravo za situacije kada uprava ne odlučuje na vrijeme.
