Umjetna inteligencija više nije samo alat za pisanje tekstova ili generiranje slika. U samo nekoliko godina prešla je put od zanimljive tehnološke novosti do sustava koji može pisati, govoriti, crtati, montirati videozapise, programirati, voditi razgovore s korisnicima i preuzimati sve složenije zadatke koje su donedavno obavljali ljudi.
Najveću pozornost danas izazivaju AI alati za izradu videozapisa. Dovoljno je upisati nekoliko rečenica, opisati scenu, osobu, atmosferu i stil, a sustav može generirati video koji izgleda gotovo kao stvarna snimka. OpenAI u svojim službenim uputama za Soru navodi mogućnosti stvaranja videozapisa iz tekstualnih uputa, korištenja referentnih slika, produživanja postojećih isječaka i uređivanja već izrađenih videozapisa.
U praksi to znači da se granica između stvarnog i umjetno stvorenog sadržaja sve više briše. AI danas može napraviti osobu koja govori tekst koji nikada nije izgovorila, stvoriti prizor koji se nikada nije dogodio ili izraditi reklamu, najavu, glazbeni spot i kratki film bez klasične kamere, glumaca i studija.
Posebno se brzo razvijaju i takozvani AI agenti. To više nisu samo chatbotovi koji odgovaraju na pitanja, nego sustavi koji mogu samostalno odrađivati niz povezanih zadataka. OpenAI je još prošle godine predstavio alate za izradu agentskih aplikacija, dok Google navodi da se u Google AI Studiju mogu izrađivati aplikacije iz tekstualnih uputa uz pomoć njihova koderskog agenta.
Takvi alati mogu pisati kod, povezivati se s bazama podataka, pripremati dokumente, odgovarati na poruke, analizirati podatke i pomagati u poslovnim procesima. Adobe je, primjerice, počeo javno testirati agentskog AI asistenta u Fireflyju, koji bi trebao obavljati složenije kreativne zadatke kroz više Adobeovih aplikacija, bez potrebe da korisnik sve radi ručno.
No upravo tu počinju i najveći strahovi. Ako AI može napraviti uvjerljiv video, glas, fotografiju i tekst, postaje sve teže znati što je stvarno, a što nije. Deepfake tehnologija više nije samo internetska zabava, nego ozbiljan sigurnosni i društveni problem. Europol je već ranije upozoravao da takvi sadržaji mogu otežati rad policije, potaknuti prijevare, dezinformacije i manipulacije javnošću.
Zabrinutost dodatno raste jer se umjetna inteligencija sve više povezuje i s državnom sigurnošću. Prema pisanju Guardiana i The Vergea, Google je navodno sklopio klasificirani ugovor s američkim Pentagonom o korištenju AI modela za zakonite državne svrhe, što je izazvalo nezadovoljstvo dijela zaposlenika i nova pitanja o granici između civilne tehnologije i vojne primjene.
S druge strane, zagovornici AI-ja tvrde da se radi o revoluciji koja može ubrzati medicinu, obrazovanje, znanost, proizvodnju, administraciju i kreativne industrije. Za male tvrtke i pojedince to znači da danas mogu raditi stvari za koje su prije trebali cijele timove, skupu opremu i veliki budžet.
Problem je što se sve događa iznimno brzo. Tehnologija se razvija brže od zakona, obrazovanja i javne svijesti. Ljudi već danas dijele sadržaje za koje nisu sigurni jesu li stvarni, a u sljedećim godinama ta će razlika biti još teža.
AI više nije budućnost koja tek dolazi. On je već ovdje, mijenja internet, posao, medije, politiku i svakodnevni život. A ono što najviše uznemiruje javnost nije samo pitanje što umjetna inteligencija može napraviti danas, nego što će moći napraviti sutra.
