Broj prijeđenih kilometara jedna je od prvih stvari koje kupci gledaju na oglasu za rabljeni automobil. Vozilo sa 120.000 kilometara obično djeluje privlačnije od gotovo jednakog primjerka koji je prešao 220.000 kilometara. Ipak, prije nego što povjerujete brojci prikazanoj na instrumentnoj ploči, potrebno je provjeriti jedan još važniji podatak – identifikacijski broj vozila, poznat kao VIN ili broj šasije.
VIN je jedinstvena oznaka konkretnog automobila. Preko njega se vozilo povezuje s prometnom dokumentacijom, tehničkim pregledima, tvorničkim podacima i dijelom servisne povijesti. Ako broj šasije na automobilu ne odgovara onome u prometnoj dozvoli ili je na mjestu na kojem je utisnut primjetna nepravilnost, kilometraža postaje najmanji problem.
Broj šasije treba usporediti na svim dostupnim mjestima. Najčešće je vidljiv kroz donji dio vjetrobranskog stakla, na naljepnici ili pločici na okviru vrata te na mjestu na kojem je tvornički utisnut u karoseriju ili šasiju. Točan položaj ovisi o proizvođaču i modelu vozila.
Možda će vas zanimati
Broj na automobilu mora odgovarati broju navedenom u prometnoj dozvoli, servisnoj dokumentaciji, računima i ostalim ispravama koje prodavatelj daje na uvid. Prema pravilima Centra za vozila Hrvatske, ako je na vozilu postavljeno više različitih oznaka, mjerodavan je broj koji je čvrsto utisnut na karoseriji ili šasiji vozila.
Kupac ne mora biti stručnjak za mehanoskopsko vještačenje, ali može obratiti pozornost na očite znakove upozorenja. Sumnjivi mogu biti tragovi brušenja, zavarivanja ili ponovnog lakiranja oko utisnutog broja, različiti razmaci između znakova, neujednačena dubina slova i brojeva ili pločica koja izgleda kao da je naknadno pričvršćena.
Takvi tragovi ne moraju automatski značiti da je vozilo ukradeno ili da je broj krivotvoren. Karoserija je možda popravljana nakon nesreće, a u posebnim slučajevima broj šasije može biti naknadno službeno utisnut. Za vozilo bez odgovarajućeg utisnutog broja tehnički se pregled, međutim, može ovjeriti tek nakon propisanog postupka i naloga nadležnog tijela.
Ako postoji bilo kakva sumnja, vozilo ne treba kupovati dok ga ne pregleda stručna osoba ili stanica za tehnički pregled. Policija je u praksi otkrivala slučajeve u kojima su broj šasije i dokumentacija bili krivotvoreni, a vozilo se pokazalo ukradenim.
Tek nakon što se potvrdi identitet automobila ima smisla ozbiljnije provjeravati prijeđenu kilometražu. Kod vozila koja su prolazila redovite tehničke preglede u Hrvatskoj moguće je zatražiti potvrdu o stanju brojača kilometara. Centar za vozila Hrvatske navodi da se stanje brojača bilježi pri svakom redovitom tehničkom pregledu, a podaci se prema broju šasije čuvaju najviše pet godina unatrag.
Ta potvrda može pokazati je li broj kilometara tijekom godina postupno rastao ili se u nekom trenutku iznenada smanjio. Primjerice, ako je na tehničkom pregledu prije dvije godine zabilježeno 210.000 kilometara, a automobil se danas prodaje sa 145.000 kilometara, riječ je o vrlo ozbiljnom upozorenju.
Ipak, potvrda nije potpuna biografija automobila. Za uvezeno vozilo u hrvatskoj evidenciji mogu postojati samo podaci prikupljeni nakon prve registracije u Hrvatskoj. Automobil je prije toga mogao godinama voziti u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj ili drugoj državi, pa hrvatska potvrda neće nužno prikazati njegovu raniju kilometražu.
Još tema koje vrijedi pročitati
Zbog toga VIN treba usporediti i sa servisnom knjižicom, računima za održavanje, zapisima ovlaštenih i neovisnih servisa te podacima s prethodnih tehničkih pregleda. Korisno je nazvati servis naveden na računima i provjeriti jesu li dokumenti doista izdani za taj automobil.
Kod uvezenih vozila može se obratiti i ovlaštenom predstavniku proizvođača. Centar za vozila Hrvatske navodi da je, kada je VIN poznat, kontakt s ovlaštenim predstavnikom proizvođača najbolji put do informacija potrebnih za provjeru homologacijske podobnosti vozila prije kupnje.
Komercijalna internetska izvješća prema broju šasije mogu biti koristan dodatak, osobito ako sadrže zapise o kilometraži, oglasima, štetama ili promjenama države registracije. Međutim, ni jedno takvo izvješće nije jamstvo da automobil nikada nije bio oštećen ili da kilometraža nije mijenjana. Ako određeni događaj nije unesen u dostupnu bazu, neće se pojaviti ni u izvješću.
Kilometražu zato treba usporediti sa stvarnim stanjem automobila. Jako istrošen upravljač, sjedalo, ručica mjenjača i papučice na vozilu koje navodno ima vrlo malo kilometara mogu biti razlog za dodatnu provjeru. S druge strane, pojedini se dijelovi unutrašnjosti mogu zamijeniti ili obnoviti pa samo vizualni dojam nije dovoljan dokaz.
Potrebno je pregledati i podvozje, pragove, stupove karoserije, spojeve limova, debljinu laka te tragove većih popravaka. Dijagnostika može pokazati prijavljene kvarove i određene podatke iz upravljačkih jedinica, ali ne postoji jedan univerzalan elektronički podatak koji kod svakog automobila nepogrešivo potvrđuje stvarnu kilometražu.
Centar za vozila Hrvatske naglašava da na vrijednost rabljenog vozila, osim kilometara, utječu njegovo stvarno stanje, oprema, oštećenja i način na koji je korišteno. Najpouzdanija procjena zato se dobiva pregledom konkretnog vozila koji obavi stručno osposobljena osoba.
Dobro održavan automobil s 200.000 stvarnih kilometara može biti sigurnija kupnja od zapuštenog primjerka sa 120.000 kilometara nepoznatog podrijetla. Veća kilometraža nije sama po sebi dokaz lošeg vozila, kao što ni mala brojka na zaslonu nije dokaz da je automobil očuvan.
Prije plaćanja kapare treba, dakle, zatražiti VIN, usporediti ga s vozilom i dokumentima te tek potom provjeravati kilometre i servisnu povijest. Prodavatelj koji odbija unaprijed dati broj šasije, ne dopušta stručni pregled ili požuruje kupca da uplati novac prije provjere daje dovoljno razloga za odustajanje.
Kilometraža može utjecati na cijenu automobila, ali VIN potvrđuje njegov identitet. Ako taj podatak nije uredan i dosljedan u svim dokumentima, nijedna povoljna cijena ni mala brojka na instrumentnoj ploči ne bi trebale biti dovoljne za kupnju.
