Dok srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova savjetuje svojim građanima maksimalan oprez i izbjegavanje putovanja u Hrvatsku, nacionalna zrakoplovna tvrtka Air Serbia istodobno provodi ambiciozne planove širenja upravo na tom tržištu. Ova situacija izazvala je niz pitanja o usklađenosti državnih institucija i stvarnim sigurnosnim procjenama koje stoje iza službenih priopćenja. Kontrast između diplomatske retorike i komercijalne strategije nacionalnoga prijevoznika ukazuje na duboku nedosljednost u provođenju vanjske politike prema susjednoj državi.
Ministarstvo vanjskih poslova Srbije nedavno je ažuriralo svoj takozvani sustav semafora za putovanja, u kojemu je Hrvatska svrstana u narančastu kategoriju. Takva klasifikacija u praksi predstavlja izravnu preporuku građanima da u tu zemlju ne putuju osim u slučaju krajnje nužde. Kao službeni razlog navode se sve učestaliji incidenti, napetosti i nepovoljne sigurnosne okolnosti koje, prema procjeni ministarstva, ugrožavaju srbijanske državljane. Poseban naglasak stavljen je na organizirane skupine, poput sportskih i kulturnih delegacija, kojima se sugeriraju dodatne konzultacije s nadležnim tijelima prije prelaska granice.
Sustav procjene sigurnosnog rizika podijeljen je u četiri razine, a smještanje Hrvatske u visokorizičnu skupinu dolazi u trenutku kada su diplomatski odnosi dviju zemalja ponovno pod povećalom javnosti. Iako su ovakva upozorenja uobičajena za krizna žarišta, njihova primjena na prvu susjednu zemlju, koja je ujedno članica Europske unije i NATO-a, izazvala je nevjericu i potaknula rasprave o političkoj motivaciji takve odluke.
S druge strane, Air Serbia, tvrtka u većinskom državnom vlasništvu, priprema se za jednu od najintenzivnijih ljetnih sezona na hrvatskoj obali. Generalni direktor kompanije Jiri Marek najavio je uvođenje izravnih letova prema otoku Braču, što će biti sedmo odredište u Hrvatskoj unutar njihove mreže. Prema planu letenja, srpski nacionalni prijevoznik održavat će čak trideset i osam tjednih polazaka prema hrvatskim zračnim lukama. To uključuje trinaest letova za Zagreb, svakodnevnu povezanost s Dubrovnikom te česte linije prema Splitu, Puli, Zadru i Rijeci, čime se stvara infrastruktura koja izravno potiče masovna turistička putovanja.
Ovakva poslovna strategija izravno je u suprotnosti s preporukama ministarstva. Dok diplomacija sugerira izbjegavanje Hrvatske, zrakoplovni sektor ulaže znatna sredstva kako bi tu istu destinaciju učinio dostupnijom no ikada. Činjenica da se karte za nove linije nalaze u slobodnoj prodaji sugerira da tržišni interesi i potražnja putnika nadvladavaju službena upozorenja o navodnoj ugroženosti.
Ova nedosljednost nije prošla nezapaženo u političkim krugovima, a najoštrije kritike uputila je Valentina Reković, članica Predsjedništva Stranke slobode i pravde. Ona je javno upozorila na paradoks u kojemu država istodobno upozorava na opasnost od napada i povećava broj letova prema istoj toj zemlji. Reković je istaknula kako ključne osobe u nadzornim i izvršnim tijelima Air Serbie, poput Suzane Vasiljević i Branka Malovića, očito ne usklađuju svoje djelovanje s izjavama predsjednika države i resornog ministarstva.
Pitanje koje ostaje otvoreno jest jesu li sigurnosna upozorenja Ministarstva vanjskih poslova tek sredstvo dnevne politike ili je sustav državnog upravljanja toliko neusklađen da različite institucije provode potpuno oprečne strategije. Ovakva situacija šalje zbunjujuću poruku građanima koji se moraju odlučiti hoće li vjerovati službenim preporukama o riziku ili komercijalnoj ponudi koja sugerira da je Hrvatska poželjna i sigurna destinacija za ljetni odmor.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
