Hrvatski umirovljenici od početka 2026. godine rade po novim pravilima, a prvi konkretniji pokazatelji o tome tko je najviše profitirao od reforme očekuju se u travnju, kada bi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje trebao objaviti prve podatke o korištenju novih mogućnosti.
Sve veći broj starijih građana ostaje aktivan na tržištu rada, a država računa i na rast broja umirovljenika koji će raditi puno radno vrijeme uz isplatu dijela mirovine. Iako je ta opcija dostupna od 1. siječnja, zasad još nije poznato koliko se ljudi odlučilo upravo za taj model.
U HZMO-u navode da će precizniji podaci biti dostupni tek tijekom travnja. Tijekom pripreme novog Zakona o mirovinskom osiguranju procjenjivalo se da bi oko 8.800 korisnika moglo raditi puno radno vrijeme i istodobno primati 50 posto mirovine, no riječ je o okvirnoj procjeni.
Podaci s kraja siječnja pokazuju da je na tržištu rada bilo gotovo 39.600 osiguranika starijih od 65 godina. To potvrđuje da velik broj građana i nakon ispunjavanja uvjeta za mirovinu ostaje zaposlen. Dio njih mogao bi odgoditi umirovljenje kako bi ostvario veću mirovinu kroz bonifikaciju, dok će se drugi odlučiti za rad uz mirovinu, bilo na pola radnog vremena uz punu isplatu, bilo u punom radnom vremenu uz polovicu mirovine.
Uz to, u dobnoj skupini od 60 do 64 godine evidentirano je još 59.903 zaposlenih, što dodatno potvrđuje trend duljeg ostanka u svijetu rada.
Iz HZMO-a poručuju da se zasad ne može sa sigurnošću procijeniti koliko će se ljudi do kraja godine odlučiti za pojedine modele rada uz mirovinu jer takva odluka ovisi o osobnim, financijskim i poslovnim okolnostima svakog pojedinca. Ipak, dosadašnji pokazatelji upućuju na nastavak rasta broja građana koji istodobno rade i primaju mirovinu.
Zakonske izmjene koje su stupile na snagu 1. siječnja 2026. donijele su dodatne mogućnosti za više skupina korisnika. Starosni i prijevremeni starosni umirovljenici, korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, kao i korisnici obiteljske te dijela obiteljske mirovine nakon 65. godine života, sada mogu raditi dulje od polovice punog radnog vremena i pritom primati polovicu mirovine.
Nova pravila obuhvatila su i dio korisnika invalidskih mirovina. Rad do 3,5 sata dnevno omogućen je korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, kao i korisnicima takve mirovine koja je prevedena u starosnu mirovinu. Isto vrijedi i za određene korisnike obiteljske mirovine ostvarene po toj osnovi.
Promjene se odnose i na obrtnike te osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost. Oni sada, nakon navršenih 65 godina života, mogu otići u starosnu mirovinu i nastaviti obavljati isti posao uz isplatu polovice mirovine. U toj su skupini i roditelji njegovatelji, njegovatelji prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelji te osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
