Više od 500 bivših radnika tvrtki Plobest iz Ploča i Salonit iz Vranjica, odnosno njihovih nasljednika, moglo bi dobiti obeštećenje u ukupnom iznosu od 29.100 eura po osobi zbog dugogodišnje izloženosti štetnom djelovanju azbesta.
Vlada je na sjednici održanoj u četvrtak, 16. srpnja, prihvatila prijedloge izmjena dvaju zakona kojima se proširuje krug osoba s pravom na obeštećenje. Prijedlozi sada idu u Hrvatski sabor, što znači da isplata još nije počela niti su zakonske izmjene konačno stupile na snagu.
Prema najnovijim podacima Vlade, izmjene bi trebale obuhvatiti približno 223 radnika Plobesta te oko 340 radnika Salonita, odnosno ukupno približno 563 osobe. Pravo, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja, mogu ostvariti i nasljednici preminulih radnika.
Kod Plobesta bi pravo na obeštećenje dobili radnici koji su 8. listopada 1991. godine bili zaposleni u toj tvrtki, a azbestu su bili izloženi najmanje pet godina radeći u Plobestu, Plobestu u stečaju ili pravnim prednicima te tvrtke.
Važna promjena odnosi se upravo na način računanja potrebnih pet godina izloženosti. Do sada dio radnika nije mogao ostvariti naknadu jer nije imao pet godina rada u Plobestu u razdoblju obuhvaćenom Zakonom iz 2020. godine. Prema novom prijedlogu, u obzir bi se uzimao i raniji rad kod pravnih prednika Plobesta, pod uvjetom da je radnik 8. listopada 1991. bio zaposlen u Plobestu.
Vlada navodi da je u Plobestu i Plobestu u stečaju od listopada 1991. do listopada 2002. bilo zaposleno ukupno 820 radnika. Među njima su bila 223 radnika koja u samom Plobestu nisu imala pet godina staža, ali su prethodno radila u tvrtki Azbest industrija tekstilnih i frikcionih brtva, pravnom predniku Plobesta. Upravo bi toj skupini izmjene mogle omogućiti ostvarivanje prava.
Prema postojećem zakonu, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zaprimio je 777 zahtjeva, a obeštećeno je 545 radnika Plobesta ili njihovih nasljednika. Nova izmjena trebala bi obuhvatiti one koji su zbog dosadašnjih formalnih uvjeta ostali izvan sustava.
Kod Salonita iz Vranjica pravo bi se proširilo na nasljednike radnika koji su bili zaposleni 14. veljače 2006. godine, ali i na radnike te njihove nasljednike koji su između 1991. i 2006. najmanje pet godina bili izloženi azbestu u Salonitu ili kod njegovih pravnih prednika.
Za tu skupinu očekuje se približno 340 korisnika. Obeštećenje bi iznosilo ukupno 29.100 eura po radniku, a bilo bi isplaćivano u ratama kroz tri godine. Za isplatu radnicima Salonita u državnom se proračunu tijekom 2026. i sljedeće dvije godine planira osigurati 4,5 milijuna eura.
Za radnike Plobesta do 2028. godine planirano je približno 4,9 milijuna eura, a početak isplate najavljen je za kraj 2026. godine. To znači da korisnicima ne bi odjednom bilo isplaćeno svih 29.100 eura, nego bi se obeštećenje isplaćivalo u godišnjim obrocima.
Još tema koje vrijedi pročitati
Pravo na novac neće se ostvarivati automatski samo zato što je osoba nekada radila u jednoj od tih tvrtki. Bit će potrebno dokazati da su ispunjeni zakonom propisani uvjeti, među kojima su razdoblje zaposlenja i najmanje pet godina izloženosti azbestu. O zahtjevima bi trebao odlučivati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Detaljni rokovi, način podnošenja novih zahtjeva i potrebna dokumentacija trebali bi biti poznati nakon što Hrvatski sabor usvoji zakonske izmjene i one stupe na snagu. Potencijalni korisnici zato zasad ne trebaju nasjedati na poruke ili oglase koji traže uplatu novca za prijavu ili „osiguravanje” obeštećenja.
Azbest se desetljećima koristio u građevinskoj i drugim industrijama zbog otpornosti na vatru i visoke temperature. Naknadno je utvrđeno da izloženost azbestnim vlaknima može uzrokovati teške bolesti, među kojima su azbestoza, rak pluća i mezoteliom. Njegova je uporaba u Hrvatskoj i Europskoj uniji zabranjena.
Premijer Andrej Plenković rekao je da Vlada izmjenama zakona nastoji ispraviti nepravde koje su se dogodile zaposlenicima tih tvrtki. Ministarstvo zaštite okoliša ranije je obrazložilo da je cilj omogućiti obeštećenje ljudima koji su stvarno bili izloženi azbestu, ali su zbog formalnih uvjeta ostali izvan dosadašnjih zakonskih rješenja.
