Znanstvenici upozoravaju na zabrinjavajući trend porasta broja slučajeva pojedinih vrsta raka među mlađim odraslim osobama, osobito kod osoba mlađih od 50 godina. Novo istraživanje objavljeno u časopisu BMJ Oncology pokazuje da se u Engleskoj između 2001. i 2019. godine povećala učestalost više vrsta raka u mlađoj populaciji, a posebno se izdvajaju rak crijeva i rak jajnika.
Riječ je o vrstama raka koje su se, prema analizi, povećavale upravo među mlađim odraslim osobama, dok isti takav obrazac nije zabilježen kod starijih skupina. To je istraživačima posebno privuklo pozornost jer upućuje na mogućnost da na mlađe generacije djeluju neki dodatni čimbenici rizika koje znanost još ne razumije u potpunosti.
Istraživači su analizirali podatke nacionalnog registra za rak u Engleskoj, obuhvativši razdoblje od gotovo dva desetljeća. Uspoređivali su učestalost više od 20 vrsta raka kod osoba u dobi od 20 do 49 godina i kod osoba starijih od 50 godina. Rezultati su pokazali značajan porast novih slučajeva kod 16 od 22 promatrane vrste raka među mlađim ženama te kod 11 od 21 vrste raka među mlađim muškarcima, piše SciTechDaily pozivajući se na BMJ Oncology.
Možda će vas zanimati
Među osobama mlađima od 50 godina značajno je porasla učestalost 11 vrsta raka povezanih s poznatim čimbenicima rizika. Među njima su rak štitnjače, multipli mijelom, rak jetre, bubrega, žučnog mjehura, crijeva, gušterače, sluznice maternice, usne šupljine, dojke i jajnika. Kod starijih odraslih osoba većina tih karcinoma također je bilježila porast, ali rak crijeva i rak jajnika izdvojili su se jer je njihov rast uočen samo kod mlađih odraslih osoba.
Prekomjerna tjelesna težina pokazala se kao jedan od najvažnijih poznatih čimbenika rizika. Istraživači navode da je višak kilograma povezan s 10 od 11 analiziranih vrsta raka, pri čemu je rak usne šupljine bio jedina iznimka. The Guardian, pozivajući se na isto istraživanje, navodi da je pretilost jedini poznati bihevioralni čimbenik rizika koji je u promatranom razdoblju rastao među mlađim odraslim osobama, dok su pušenje, konzumacija alkohola, unos crvenog mesa i tjelesna neaktivnost uglavnom stagnirali ili bili u padu.
Unatoč tome, znanstvenici naglašavaju da pretilost ne može u potpunosti objasniti razmjere porasta. Profesorica Montserrat García-Closas s Instituta za istraživanje raka istaknula je da je višak kilograma važan čimbenik, ali ne i jedini odgovor. Prema njezinim riječima, moguće je da istodobno djeluje više uzroka, uključujući izloženost različitim čimbenicima već u ranom životu.
Autori istraživanja spominju i druge moguće utjecaje, među kojima su ultra-prerađena hrana, pretilost u djetinjstvu, sjedilački način života, uporaba antibiotika, zaslađena pića, onečišćenje zraka i promjene u crijevnom mikrobiomu. Posebno se ističe upravo mikrobiom, odnosno zajednica bakterija i drugih mikroorganizama u crijevima, kao područje koje bi moglo imati važnu ulogu u budućim istraživanjima.
Znanstvenici ipak pozivaju na oprez u tumačenju rezultata. Studija je promatračka, što znači da ne može dokazati izravnu uzročno-posljedičnu vezu, nego pokazuje obrasce i moguće povezanosti. Također, analiza se odnosi na Englesku, pa se njezini rezultati ne mogu automatski preslikati na sve zemlje, iako slični trendovi među mlađim odraslim osobama već neko vrijeme zabrinjavaju liječnike i istraživače u više dijelova svijeta.
Važno je naglasiti i da se većina slučajeva raka i dalje dijagnosticira kod starijih osoba. No porast među mlađima zabrinjava jer se rak u toj dobi često ne očekuje, pa se simptomi mogu kasnije prepoznati ili pogrešno pripisati manje ozbiljnim tegobama.
Kod raka crijeva znakovi za uzbunu mogu uključivati krv u stolici, promjene u pražnjenju crijeva, dugotrajan zatvor ili proljev, neobjašnjiv gubitak težine, bolove u trbuhu, umor i osjećaj nepotpunog pražnjenja. Kod raka jajnika simptomi često mogu biti nejasni, poput nadutosti, bolova u zdjelici ili trbuhu, brzog osjećaja sitosti, učestalog mokrenja i neobjašnjivih probavnih tegoba.
Još tema koje vrijedi pročitati
Istraživači poručuju da je potrebno bolje razumjeti zašto se određene vrste raka sve češće pojavljuju kod mlađih odraslih osoba. Dok se ne pronađe jasnije objašnjenje, liječnici naglašavaju važnost zdravije prehrane, održavanja primjerene tjelesne težine, tjelesne aktivnosti i pravodobnog javljanja liječniku u slučaju dugotrajnih ili neobičnih simptoma.
Ovo istraživanje ne znači da će većina mladih ljudi oboljeti od raka, ali pokazuje da se obrasci bolesti mijenjaju. Upravo zato znanstvenici smatraju da porast raka među mlađima više ne treba promatrati kao rijetku iznimku, nego kao signal koji zahtijeva ozbiljna dodatna istraživanja.
