Zatvoreni balkoni i lođe desetljećima su čest prizor na zgradama, osobito u starijim naseljima. Vlasnici ih najčešće zatvaraju kako bi dobili dodatni prostor ili se zaštitili od kiše i vjetra, no takvi zahvati mogu imati ozbiljne pravne i tehničke posljedice.
Kako za Dom i dizajn piše Saša Perko, mag. ing. aedif. iz DOMInvest grupe, balkon pripada stanu, ali pročelje, nosiva konstrukcija i vanjski izgled zgrade zajednički su dijelovi. Zbog toga se zatvaranje balkona ne može smatrati običnom zamjenom stolarije ili isključivo privatnom odlukom suvlasnika.
Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, koji je na snazi od 2025. godine, u pravilu ne dopušta zatvaranje balkona, lođa i terasa. Iznimka je moguća ako je zahvat usklađen s propisima o gradnji i ako postoji jedinstveno rješenje za cijelu zgradu.
Možda će vas zanimati
Ako zatvoreni balkon zadržava izvornu namjenu, radovi se mogu izvesti bez građevinske dozvole, ali uz glavni projekt i potrebnu suglasnost suvlasnika. Kada se lođa ili balkon spaja sa stanom i pretvara u grijani stambeni prostor, riječ je o rekonstrukciji za koju je potrebna građevinska dozvola.
Problem nisu samo neujednačeni prozori i narušeno pročelje. Nepropisno izvedeni radovi mogu uzrokovati prodor vode, toplinske mostove, kondenzaciju i plijesan. Poseban rizik predstavljaju nepravilno sidrena stolarija i zahvati kojima se uklanjaju dijelovi zidova bez provjere statičara.
Za protupropisno zatvaranje ili natkrivanje balkona fizičke osobe mogu biti kažnjene novčanom kaznom od 1.000 do 5.500 eura, dok su za pravne osobe predviđene kazne od 2.000 do 10.000 eura. Kazne mogu dobiti i izvođači radova.
Stručnjaci upozoravaju da su energetska obnova ili obnova pročelja dobra prilika za rješavanje postojećeg stanja. Tada se može napraviti jedinstven projekt koji će odrediti izgled, materijale i način izvedbe svih budućih zahvata.
