U Hrvatskoj je započela isplata dugo iščekivanog povećanog dijela prijevremenih starosnih mirovina, čime se službeno ukida penalizacija za sve one koji su do kraja protekle godine navršili 70 godina života. Gostujući u emisiji Studio 4 na HRT-u, zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Srećko Vuković potvrdio je kako ova mjera ispravlja dugogodišnju praksu umanjenja primanja za osobe koje su ranije napustile tržište rada. Prvi korak u realizaciji ovog zakonskog rješenja obuhvaća isplatu razlike za siječanj i veljaču, dok će korisnici već u travnju, prilikom isplate mirovine za ožujak, na svoje račune primati puni iznos bez ikakvih umanjenja. Vuković je istaknuo kako prosječno povećanje iznosi 52,69 eura, što za mnoge umirovljenike predstavlja značajan financijski pomak u svakodnevnom budžetu.
Dinamika rasta broja korisnika i novi zakonski pragovi
Trenutno je ovom odlukom obuhvaćeno nešto više od 119 tisuća korisnika, no prema procjenama iznesenim u programu HRT-a, taj će broj do kraja tekuće godine narasti na 127 tisuća. Sustav je postavljen tako da automatizmom obuhvaća sve one koji su zakonski prag od 70 godina prešli do 31. prosinca 2025. godine. Važno je naglasiti da proces tu ne staje, jer će svi budući umirovljenici koji su u prijevremenoj mirovini, čim navrše navedenu dob, od prvog dana idućeg mjeseca također ostvariti pravo na mirovinu bez penalizacije. Ovakva dinamika osigurava postupno ali sigurno uključivanje svih pogođenih građana u novi, pravedniji sustav raspodjele sredstava.
Možda će vas zanimati
Odmak od europskih trendova i uvažavanje domaćih specifičnosti
Dok je u većini europskih zemalja trend trajnog i često strožeg umanjenja mirovine za one koji se odluče na ranije umirovljenje, Hrvatska je odabrala drugačiji put uvažavajući specifične domaće okolnosti. Vuković je za HRT objasnio kako hrvatski prijevremeni umirovljenici u većini slučajeva nisu sami birali odlazak s posla, već su na to često bili prisiljeni zbog gašenja tvrtki ili drugih ekonomskih kriza. Danas se trendovi mijenjaju pa građani sve češće nastoje ostati što dulje na tržištu rada, dijelom zbog želje za radom, a dijelom i zbog snažnog pritiska inflacije i rasta troškova života. Sustav više ne bilježi nagli porast prijevremenih odlazaka, što se smatra pozitivnim pomakom za održivost cijelog mirovinskog fonda.
Nagrađivanje duljeg ostanka u svijetu rada kroz bonifikaciju
Za one koji se pak odluče raditi i nakon navršene 65. godine, odnosno 64. godine za žene, država nudi sustav bonifikacije koji značajno podiže konačni iznos mjesečnih primanja. Svaki mjesec duljeg ostanka u svijetu rada donosi povećanje od 0,45 posto, što u konačnici može rezultirati mirovinom većom za 10,8 posto ako osoba odluči raditi do 67. godine života. Vuković je zaključio kako je ovaj model nagrađivanja radne aktivnosti namijenjen onima koji se osjećaju sposobnima i žele doprinositi dulje, pretvarajući njihov dodatni staž u izravnu dobit nakon prestanka zaposlenja. Na taj način mirovinski sustav nastoji balansirati između zaštite onih koji su morali otići ranije i motiviranja onih koji mogu osigurati svoju budućnost duljim radnim vijekom.
