Veliki preokret za hrvatske umirovljenike: Od siječnja vrijede nova pravila za rad, a HZMO u travnju otkriva prve pobjednike reforme

Sve više starijih ostaje na tržištu rada, a država očekuje i rast broja umirovljenika koji će raditi puno radno vrijeme uz isplatu dijela mirovine. Iako ta mogućnost postoji od početka 2026. godine, točan broj korisnika koji su je već odabrali zasad još nije poznat.

Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje navode kako će prvi konkretniji podaci biti dostupni tek u travnju. Tijekom izrade novog Zakona o mirovinskom osiguranju procijenjeno je da bi oko 8.800 korisnika moglo koristiti model rada u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine, no riječ je samo o okvirnoj procjeni.

Na kraju siječnja na tržištu rada bilo je evidentirano gotovo 39.600 osiguranika starijih od 65 godina. To pokazuje da velik broj građana i nakon ispunjavanja dobnih uvjeta ostaje aktivan. Jedan dio njih mogao bi odgoditi odlazak u mirovinu kako bi ostvario veće iznose kroz bonifikaciju, dok će se drugi odlučiti za rad uz mirovinu, bilo na polovici radnog vremena uz punu isplatu, bilo u punom radnom vremenu uz polovicu mirovine.

Uz to, u dobnoj skupini od 60 do 64 godine zabilježeno je još 59.903 zaposlenih, što dodatno potvrđuje trend duljeg ostanka u svijetu rada.

U HZMO-u ističu da se ne može sa sigurnošću procijeniti koliko će se ljudi do kraja godine odlučiti za pojedini model jer odluka ovisi o osobnim, financijskim i radnim okolnostima svakog osiguranika. Ipak, dosadašnji pokazatelji upućuju na nastavak rasta ukupnog broja osoba koje istodobno rade i primaju mirovinu.

Zakonske izmjene koje su stupile na snagu 1. siječnja 2026. otvorile su dodatne mogućnosti za više skupina korisnika. Starosni i prijevremeni starosni umirovljenici, korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, kao i korisnici obiteljske te dijela obiteljske mirovine nakon 65. godine života, sada mogu raditi dulje od polovice punog radnog vremena i pritom primati polovicu mirovine.

Nova pravila obuhvatila su i dio korisnika invalidskih mirovina. Rad do 3,5 sata dnevno omogućen je korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, kao i korisnicima takve mirovine koja je prevedena u starosnu. Isto vrijedi i za određene korisnike obiteljske mirovine ostvarene po toj osnovi.

Promjene se odnose i na obrtnike te osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost. Oni sada, nakon navršenih 65 godina, mogu otići u starosnu mirovinu i nastaviti raditi isti posao uz isplatu polovice mirovine. U tu skupinu ulaze i roditelji njegovatelji, njegovatelji prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelji te osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima.