Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj zabilježio je ponovni rast, čime je dosegnuta najviša razina u posljednjih više od deset godina. Na ovakav pozitivan trend ključno je utjecalo redovito usklađivanje mirovina, ali i značajne zakonske izmjene kojima je ukinuta penalizacija za dio korisnika prijevremenih mirovina koji su navršili sedamdeset godina života.
Prema najnovijim izvješćima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća za veljaču 2026. godine iznosila je 1.527 eura, što predstavlja porast od 16 eura u odnosu na prethodni mjesec. Istodobno su još intenzivnije rasla mirovinska primanja, što je rezultiralo dodatnim povećanjem njihovog udjela u plaći. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje potvrdio je kako prosječna sveukupna mirovina isplaćena u travnju iznosi 724,98 eura. To je za otprilike 20 eura više nego u ranijem razdoblju, čime prosječna mirovina sada čini 47,5 posto prosječne plaće. Usporedbe radi, u ožujku je taj udio iznosio 46,6 posto, što ukazuje na vidljiv i brz statistički skok.
Ovakav omjer mirovine i plaće najpovoljniji je još od 2014. godine, kada je u istom razdoblju iznosio 48,3 posto. Već godinu dana kasnije postotak je bio gotovo identičan današnjem, no nakon toga je uslijedio višegodišnji razdoblje postupnog pada. Udio mirovina u plaćama godinama se kretao oko 46 posto, da bi u pojedinim trenucima padao i na približno 43 posto. Trenutačni oporavak stoga predstavlja značajan pomak u mirovinskom sustavu koji se nije dogodio više od desetljeća.
Možda će vas zanimati
Ipak, pri analizi ovih brojki treba imati na umu da prosječna sveukupna mirovina obuhvaća i primanja ostvarena prema posebnim propisima. Tu su uključene braniteljske i vojne mirovine koje su u pravilu više od prosjeka te značajno podižu ukupnu statističku sliku. Dodatno, iz općeg izračuna izdvojene su vrlo niske mirovine koje se isplaćuju prema međunarodnim ugovorima. Takvih je korisnika prema podacima Zavoda više od 193 tisuće, a njihovo prosječno primanje iznosi svega 194,17 eura.
Kada bi se u izračun uključili svi korisnici, kojih je u Hrvatskoj oko 1,2 milijuna, prosječna bi mirovina pala na 641,87 eura. Posebno je nepovoljan položaj onih koji primaju najniže mirovine, jer njihov udio u prosječnoj plaći ostaje znatno niži od općeg prosjeka. Upravo zbog toga, iako rast udjela mirovine u plaći na prvi pogled djeluje ohrabrujuće, stvarna primanja velikog dijela umirovljenika i dalje ukazuju na velike socijalne razlike unutar populacije.
