Inkluzivni dodatak i dalje je jedna od najpraćenijih naknada u sustavu socijalne skrbi jer mnogim osobama s invaliditetom može značiti od 138 do 720 eura mjesečno. Dio korisnika već prima isplate, dio još čeka rješenja, a posebna pravila objavljena su i za obitelji osoba koje su podnijele zahtjev, ali su preminule prije donošenja konačne odluke.
Riječ je o novčanoj naknadi namijenjenoj osobama s invaliditetom radi prevladavanja različitih prepreka koje ih mogu sprječavati u punom i učinkovitom sudjelovanju u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Pravo se priznaje u postotku od osnovice koja iznosi 120 eura, a potpora je razvrstana u pet razina, ovisno o vrsti i težini invaliditeta, odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti.
Najviši iznos inkluzivnog dodatka pripada prvoj razini potpore i iznosi 600 posto osnovice, odnosno 720 eura mjesečno. Druga razina iznosi 400 posto osnovice, odnosno 480 eura. Treća razina iznosi 360 posto osnovice, odnosno 432 eura. Četvrta razina iznosi 135 posto osnovice, odnosno 162 eura, dok peta razina potpore iznosi 115 posto osnovice, odnosno 138 eura mjesečno.
Možda će vas zanimati
To znači da iznos ne ovisi o slobodnoj procjeni korisnika, nego o razini potpore koja se utvrđuje u postupku. Hrvatski zavod za socijalni rad u postupku priznavanja prava utvrđuje razinu potpore na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, prema propisima koji uređuju vještačenje i metodologiju vještačenja. O pravu se odlučuje rješenjem.
Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu prve, druge i treće razine priznaje se odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta, odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti, te koja ima status osobe s invaliditetom. Pravo se priznaje i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojem je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta, neovisno o statusu osobe s invaliditetom.
Za četvrtu i petu razinu potpore pravo se priznaje odrasloj osobi i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta, odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti. U praksi, upravo razina potpore određuje koliki će iznos osoba primati.
Zahtjev za inkluzivni dodatak podnosi se nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Ipak, dio korisnika nije morao podnositi novi zahtjev. To se odnosi na osobe koje su na dan 31. prosinca 2023. godine već ostvarivale neka od ranijih prava, poput doplatka za djecu za dijete s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom, novčane pomoći za nezaposlene osobe s invaliditetom, doplatka za pomoć i njegu ili osobne invalidnine. Za njih Hrvatski zavod za socijalni rad postupak provodi po službenoj dužnosti.
Isplata novčanih naknada korisnicima u sustavu socijalne skrbi za svibanj počela je 18. svibnja 2026. godine, temeljem rješenja područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad. To je važno za korisnike koji već imaju doneseno rješenje, dok oni koji ga još čekaju pravo ostvaruju tek nakon završetka postupka i donošenja odluke.
Posebno važan dio odnosi se na nasljednike. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objavilo je upute za nasljednike osoba koje su za života podnijele zahtjev za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, ali su preminule prije donošenja konačne odluke. Nasljednici u takvim slučajevima mogu zatražiti nastavak ili obnovu postupka.
Ključni dokument je pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, odnosno dokaz da je ostavinski postupak pokrenut ako još nije proveden. Ministarstvo posebno naglašava da Hrvatski zavod za socijalni rad nema podatke o nasljednicima preminulih osoba, zbog čega se postupci ne mogu pokrenuti bez navedene dokumentacije.
Još tema koje vrijedi pročitati
Ako nasljednici nemaju rješenje o nasljeđivanju, trebaju pokrenuti ostavinski postupak i dostaviti dokaz o njegovu pokretanju. Postupak koji se nastavlja ili obnavlja dovršava se prema raspoloživoj medicinskoj dokumentaciji, na temelju koje se utvrđuje je li preminula osoba imala pravo na inkluzivni dodatak.
Ako se utvrdi da je preminula osoba imala pravo na inkluzivni dodatak, donosi se rješenje o priznavanju prava u iznosu pripadajuće razine potpore za razdoblje od dana podnošenja zahtjeva do dana smrti osobe. Nakon toga nasljednici pravomoćno rješenje o inkluzivnom dodatku prijavljuju kao naknadno pronađenu imovinu ako je ostavinski postupak već ranije proveden, odnosno kao ostavinsku imovinu ako postupak još nije dovršen.
S pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju ili rješenjem o nasljeđivanju naknadno pronađene imovine nasljednici se obraćaju područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji je donio rješenje, radi isplate potraživanja. Ako nisu zadovoljni rješenjem, imaju pravo žalbe.
Kod rokova je važno paziti na pravila Zakona o općem upravnom postupku. Prema uputama Ministarstva, subjektivni rok iznosi 30 dana od dana kada je stranka saznala za mogućnost nastavka ili obnove postupka, dok najduži objektivni rok iznosi tri godine od početka samog postupka.
Postoje i slučajevi u kojima se pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje. To se, primjerice, odnosi na osobe kojima je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja prema propisima iz sustava socijalne skrbi ili drugim propisima, osobe koje osobnu invalidninu ostvaruju prema posebnim propisima te osobe koje doplatak za pomoć i njegu ostvaruju prema posebnim propisima, osim korisnika koji su to pravo ostvarili prema ranijim propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998. godine.
Za četvrtu i petu razinu potpore postoje i dodatna ograničenja. Pravo se ne priznaje osobi koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim nekretnine koju koristi za stanovanje, ako tu imovinu može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za sudjelovanje u društvu. Ne priznaje se ni osobi koja ima poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti, kao ni osobi kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi, zdravstvenoj ili drugoj ustanovi.
Pravo na inkluzivni dodatak može i mirovati. To se odnosi na korisnika koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, u zdravstvenoj ustanovi ili boravi u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od šest mjeseci.
Za građane koji čekaju rješenje ili imaju nedoumice najvažnije je provjeriti vodi li se njihov postupak po službenoj dužnosti ili moraju sami podnijeti zahtjev, imaju li potpunu medicinsku dokumentaciju te, u slučaju smrti podnositelja zahtjeva, je li pokrenut ostavinski postupak. Ministarstvo je za dodatne informacije navelo i besplatni info telefon Hrvatskog zavoda za socijalni rad 0800 200 090, dostupan od ponedjeljka do petka od 8 do 15 sati.
