Prosječna sveukupna starosna mirovina za travanj 2026. godine iznosi 710,40 eura, no taj podatak ne znači da većina umirovljenika prima upravo toliko. Riječ je o prosjeku u koji ulazi više različitih kategorija starosnih i prijevremenih mirovina, zbog čega se stvarna primanja umirovljenika znatno razlikuju ovisno o stažu, vrsti mirovine i načinu odlaska u mirovinu.
Prema podacima koje prenosi portal Moje vrijeme, u Hrvatskoj je za travanj 2026. isplaćeno 709.944 sveukupnih starosnih mirovina ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, bez mirovina prema međunarodnim ugovorima. Njihov prosječni iznos od 710,40 eura čini 45,68 posto prosječne neto plaće za ožujak, koja je iznosila 1.555 eura.
Važno je, međutim, razumjeti što znači “sveukupna starosna mirovina”. U taj prosjek ne ulaze samo redovne starosne mirovine, nego i starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike, starosne mirovine prevedene iz invalidskih, prijevremene starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine bez penalizacije te manja skupina prijevremenih starosnih mirovina zbog stečaja poslodavca.
Možda će vas zanimati
Kada se gledaju samo redovne starosne mirovine, prosjek je nešto viši. Takvu mirovinu, prema navedenim podacima, prima 409.733 korisnika bez međunarodnih ugovora, a prosječan iznos je 720,09 eura. Posebno se izdvaja skupina korisnika s 40 i više godina staža, kod kojih prosječna redovna starosna mirovina iznosi 1.031,33 eura.
Razlika je velika kada se korisnici promatraju prema duljini staža. Umirovljenici s kraćim stažem, do 34 godine, prosječno primaju 519,34 eura, dok oni s 35 do 39 godina staža primaju prosječno 866,77 eura. Upravo ta razlika pokazuje zašto ukupan prosjek ne govori puno o stvarnom položaju pojedinog umirovljenika.
Starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prima 59.049 korisnika. Riječ je o osobama koje su počele raditi vrlo rano pa su uvjet od 41 godine staža ispunile već sa 60 godina života. Njihova prosječna mirovina iznosi 799,22 eura, što je 51,40 posto prosječne plaće.
U prosjek sveukupnih starosnih mirovina ulaze i korisnici kojima je starosna mirovina prevedena iz invalidske. Takvih je 60.771, a njihov prosjek iznosi 651,02 eura. Ta skupina dodatno mijenja strukturu starosnih mirovina jer se radi o korisnicima koji su ranije bili u invalidskoj mirovini.
Važan dio slike čine i prijevremene starosne mirovine. Penaliziranu prijevremenu starosnu mirovinu prima 83.981 korisnik, a njihov prosjek iznosi 602,43 eura. S druge strane, prijevremenu starosnu mirovinu bez penalizacije prima 96.031 korisnik, s prosječnim iznosom od 746,69 eura.
Zbog toga se postavlja pitanje koji prosjek najbolje opisuje stvarno stanje. Sveukupna starosna mirovina od 710,40 eura daje širu sliku, ali u nju ulaze vrlo različite skupine korisnika. Redovna starosna mirovina od 720,09 eura pokazuje stanje kod najbrojnije skupine, dok se kao pokazatelj punog radnog vijeka često promatra mirovina nakon točno 40 godina rada. U toj je skupini 25.642 umirovljenika koji prosječno primaju 981,91 euro.
HZMO u svojoj aktualnoj statistici za travanj 2026. navodi da je u sustavu bilo 1.233.676 korisnika mirovina te 1.758.277 osiguranika, uz omjer od 1 korisnika mirovine na 1,43 osiguranika. To je jedan od ključnih pokazatelja pritiska na mirovinski sustav jer broj zaposlenih i osiguranih osoba izravno utječe na održivost isplata.
Još tema koje vrijedi pročitati
Kada se promatra širi sveukupni prosjek svih mirovina, a ne samo starosnih, iznos za travanj 2026. doseže 727,98 eura, odnosno 46,8 posto prosječne plaće. U taj izračun ulaze starosne, invalidske i obiteljske mirovine ostvarene prema ZOMO-u, ali i mirovine iz posebnih kategorija, uključujući mirovine djelatnih vojnih osoba, hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i pripadnika HVO-a.
Brojke zato treba čitati oprezno. Prosjek od 710 ili 728 eura ne znači da je većina umirovljenika financijski sigurna, niti da su razlike među njima male. Naprotiv, podaci pokazuju da duljina staža, vrsta mirovine i način odlaska u mirovinu mogu značiti razliku od nekoliko stotina eura mjesečno. Za velik broj umirovljenika upravo je staž najvažniji čimbenik koji određuje hoće li mirovina biti bliže 500, 700 ili 1000 eura.
