Tijekom velikih vrućina mnogi piju vodu tek kada osjete žeđ, no upravo to može biti velika pogreška, posebno kod starijih osoba. Osjećaj žeđi s godinama može biti slabiji, pa tijelo već može biti u manjku tekućine prije nego što osoba shvati da treba piti.
Dehidracija se ljeti može razviti brže nego što mnogi misle. Visoke temperature, znojenje, boravak u toplom prostoru, lijekovi, slabiji apetit i premalo tekućine tijekom dana mogu dovesti do umora, vrtoglavice, glavobolje, slabosti i zbunjenosti.
Kod starijih osoba problem je i to što znakovi dehidracije ne moraju odmah izgledati dramatično. Osoba može biti neuobičajeno pospana, usporena, razdražljiva ili nesigurna pri hodu. Ponekad se javljaju suha usta, tamniji urin, grčevi, ubrzan puls ili pad tlaka.
Možda će vas zanimati
Najvažnije pravilo tijekom vrućina je ne čekati žeđ. Vodu treba piti redovito, u manjim količinama kroz dan. Bolje je uzeti nekoliko gutljaja svakih sat vremena nego pokušati nadoknaditi tekućinu tek navečer, kada se već pojave simptomi.
Posebno treba izbjegavati alkohol i veće količine napitaka s kofeinom jer mogu dodatno potaknuti gubitak tekućine. Slatki gazirani napici također nisu najbolje rješenje jer ne hidratiziraju organizam kao obična voda ili lagani napici bez puno šećera.
Starijim osobama dobro je vodu držati na vidljivom mjestu: na stolu, pokraj kreveta ili uz fotelju u kojoj najčešće sjede. Ako voda nije nadohvat ruke, mnogi jednostavno zaborave piti, osobito ako žive sami ili se teže kreću.
Pomoći mogu i juhe, variva, voće i povrće bogato vodom, poput lubenice, krastavaca, rajčice, breskvi i dinje. Ipak, hrana ne može u potpunosti zamijeniti redovit unos tekućine, posebno tijekom dana s vrlo visokim temperaturama.
Poseban oprez potreban je kod osoba koje uzimaju lijekove za tlak, srce, bubrege ili mokrenje. One se prije većih promjena u unosu tekućine trebaju savjetovati s liječnikom, jer kod nekih bolesti nije preporučljivo naglo povećavati količinu vode bez stručnog savjeta.
Tijekom najtoplijeg dijela dana starije osobe trebale bi izbjegavati izlaske, fizički napor i boravak na direktnom suncu. Prostor treba rashladiti koliko je moguće, navući rolete ili zavjese, provjetravati rano ujutro i navečer te nositi laganu i prozračnu odjeću.
Obitelj, susjedi i skrbnici trebali bi tijekom toplinskih valova češće provjeriti starije osobe, osobito one koje žive same. Dovoljno je nazvati ih, podsjetiti ih da popiju vodu i pitati osjećaju li slabost, vrtoglavicu ili neuobičajen umor.
Još tema koje vrijedi pročitati
Ako se pojave jaka slabost, zbunjenost, nesvjestica, teško disanje, prestanak znojenja uz vruću kožu ili pogoršanje kronične bolesti, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
Voda tijekom vrućina nije samo osvježenje, nego zaštita zdravlja. Kod starijih osoba najopasnije je čekati da se žeđ sama pojavi, jer tada organizam već može biti pod stresom. Redoviti mali gutljaji kroz dan jednostavna su navika koja može spriječiti ozbiljne probleme.
