Kupnja nekretnine u Europi često podrazumijeva znatno veće troškove od same prodajne cijene. Vlasnici mogu plaćati porez prilikom kupnje, godišnji porez na nekretninu, porez na prihod od najma te porez na kapitalnu dobit pri prodaji.
Prema analizi Euronewsa, temeljenoj na podacima Global Property Guidea, među europskim državama po ukupnom poreznom opterećenju nekretnina posebno se izdvaja Belgija. Ta se država nalazi pri vrhu ljestvice kada je riječ o porezima pri kupnji, vlasništvu i iznajmljivanju nekretnina.
Velike razlike vidljive su već kod oporezivanja prihoda od najma. Za mjesečni prihod od 1.500 eura Danska uzima oko 42 posto, Nizozemska 36 posto, a Finska 30 posto. Na Cipru porezna stopa za takav prihod može počinjati od nule, dok u Luksemburgu iznosi oko 2,9 posto.
Kod znatno većeg prihoda od najma, primjerice 12.000 eura mjesečno, Belgija izbija na prvo mjesto sa stopom od oko 47,3 posto. Slijede Danska s približno 43,2 posto te Njemačka i Grčka s oko 41 posto.
Belgija je među najskupljim državama i prilikom same kupnje. Porez na prijenos nekretnine može doseći 12,5 posto kupoprodajne cijene. Kupac nekretnine vrijedne 500.000 eura u Bruxellesu ili Valoniji bez prava na olakšice tako može platiti čak 62.500 eura poreza.
Situacija ipak ovisi o belgijskoj regiji i mogućim olakšicama. U Bruxellesu se određenim kupcima može izuzeti prvih 200.000 eura vrijednosti, dok Valonija za one koji ispunjavaju uvjete nudi sniženu stopu od tri posto. Nasuprot tome, Estonija i Češka nemaju porez na prijenos nekretnine, dok su troškovi kupnje u Litvi oko 0,4 posto.
Kod godišnjeg poreza usporedbe su složenije jer države koriste različite osnovice. Neke oporezuju tržišnu vrijednost, a druge znatno nižu katastarsku ili procijenjenu vrijednost. U Ujedinjenom Kraljevstvu vlasnik nekretnine vrijedne oko 300.000 eura godišnje najčešće plaća između 2.000 i 3.200 eura, dok se u Francuskoj i Španjolskoj tipični godišnji iznosi kreću od približno 700 do 1.800 eura.
Cipar i Malta izdvajaju se po tome što uopće nemaju godišnji porez na nekretnine. Upravo se te dvije države, prema Euronewsovoj analizi, nalaze među porezno najpovoljnijima za vlasnike nekretnina.
Velike su razlike i pri prodaji. Danska kapitalnu dobit od prodaje nekretnine može oporezivati stopom do 52,07 posto. Na dobiti od 250.000 eura porez bi tako mogao doseći oko 130.000 eura.
Njemačka ima potpuno drukčiji sustav. Nekretnina koja je u vlasništvu dulje od deset godina može se prodati bez poreza na ostvarenu dobit. Malta ne oporezuje samu kapitalnu dobit, nego u pravilu naplaćuje porez na prodajnu cijenu nekretnine.
Još tema koje vrijedi pročitati
Kada se zbroje porezi na kupnju, vlasništvo, najam i prodaju, Belgija se izdvaja kao jedna od porezno najskupljih europskih država. Na suprotnom kraju nalaze se Cipar i Malta, gdje su vlasnici oslobođeni godišnjeg poreza, a i ostala porezna opterećenja uglavnom su povoljnija.
