Povratak iz Njemačke u Hrvatsku mnogima izgleda jednostavno: raskinuti ugovor o radu, predati stan, spakirati stvari i odjaviti adresu. Međutim, upravo se u posljednjim danima prije preseljenja često naprave pogreške zbog kojih računi, službena pisma i dugovanja nastavljaju stizati mjesecima nakon odlaska.
Odjava prebivališta u Njemačkoj samo je jedan dio postupka. Ona ne prekida automatski ugovor za stan, telefon, internet, osiguranje, električnu energiju, članstvo u teretani, pretplatu za javnu radioteleviziju niti druge obveze koje je osoba tijekom boravka ugovorila. Zato povratak treba pripremati nekoliko tjedana, a kada je riječ o stanu i dugoročnim ugovorima, ponekad i nekoliko mjeseci prije planiranog odlaska.
Osoba koja napušta stan u Njemačkoj i ne useljava se na novu adresu unutar Njemačke mora se odjaviti kod nadležnog ureda za prijavu stanovništva, koji se najčešće naziva Bürgeramt, Bürgerbüro, Einwohnermeldeamt ili Meldebehörde. Prema informacijama njemačkog saveznog portala, odjava se mora obaviti u roku od dva tjedna nakon stvarnog iseljenja, a najranije je moguća tjedan dana prije datuma odlaska. Ovisno o gradu ili općini, postupak se može provesti osobno, pisanim putem ili elektronički. Prilikom odjave mogu se tražiti osobni dokument, datum iseljenja, država u koju osoba odlazi te nova adresa u inozemstvu.
Možda će vas zanimati
Nakon odjave treba obavezno zatražiti i sačuvati potvrdu o odjavi, odnosno Abmeldebestätigung. Taj dokument može biti potreban kao dokaz njemačkom zdravstvenom osiguranju, osiguravajućim društvima, banci, operaterima, poreznoj upravi i drugim ustanovama. Dobro je napraviti nekoliko preslika te dokument spremiti i u digitalnom obliku jer ga povratnik može trebati dugo nakon dolaska u Hrvatsku.
Jedna od najvažnijih stvari koju treba riješiti prije odjave jest stan. Otkazivanje ugovora o najmu nije isto što i odjava prebivališta. Ugovor se mora raskinuti u skladu s otkaznim rokom koji je u njemu naveden, a sa stanodavcem treba unaprijed dogovoriti datum pregleda i predaje stana.
Pri predaji stana korisno je sastaviti zapisnik u kojem će biti navedeno stanje prostorija, broj predanih ključeva te očitanja brojila električne energije, plina i vode. Stan treba fotografirati nakon pražnjenja i čišćenja, posebno zidove, podove, kuhinju, kupaonicu, prozore i uređaje koji su pripadali stanu. Fotografije i zapisnik mogu biti važni ako se poslije pojavi spor oko oštećenja ili povrata pologa.
Stanodavcu treba ostaviti hrvatsku adresu i važeću adresu elektroničke pošte na koju može poslati završni obračun režija. Povrat pologa, odnosno Kautiona, često se ne obavlja istoga dana kada se stan preda. Stanodavac može dio novca privremeno zadržati dok ne stignu završni godišnji obračuni grijanja i drugih zajedničkih troškova. Upravo zato nije dobro zatvoriti njemački bankovni račun odmah nakon preseljenja.
Prije odlaska treba provjeriti na čije ime glase ugovori za struju, plin, internet, mobilnu telefoniju i ostale usluge. Svakom pružatelju usluge treba zasebno poslati raskid ugovora ili prijavu preseljenja te sačuvati potvrdu da je zahtjev zaprimljen. Sama odjava u Bürgeramtu ne znači da je ugovor raskinut.
Posebno treba obratiti pozornost na ugovore koji imaju minimalno razdoblje trajanja. Preseljenje u inozemstvo u nekim slučajevima može biti razlog za izvanredni raskid, ali to nije jednako uređeno za sve usluge. Operater ili osiguravajuće društvo mogu zatražiti potvrdu o odjavi iz Njemačke, dokaz nove adrese u Hrvatskoj ili drugi dokument. Sve zahtjeve najbolje je slati pisanim putem i tražiti pisanu potvrdu datuma prestanka ugovora.
Treba odjaviti i njemačku pristojbu za javnu radioteleviziju, poznatu pod nazivom Rundfunkbeitrag. Trajno preseljenje u inozemstvo jedan je od razloga zbog kojih se stan može odjaviti iz sustava naplate, a uz zahtjev se može priložiti potvrda njemačkog ureda za prijavu stanovništva. Ako se odjava ne podnese, evidencija može ostati otvorena i nakon što se osoba fizički preseli u Hrvatsku.
Još tema koje vrijedi pročitati
Prije posljednjeg radnog dana od poslodavca treba prikupiti svu dokumentaciju povezanu sa zaposlenjem. To uključuje ugovor o radu, otkaz ili sporazum o prestanku radnog odnosa, posljednje obračune plaće, godišnju potvrdu o porezu na plaću, evidenciju godišnjeg odmora, potvrdu o zaposlenju i, kada je moguće, radnu preporuku ili svjedodžbu o radu, odnosno Arbeitszeugnis.
Posebno je važna potvrda pod nazivom Arbeitsbescheinigung. Njemačka Savezna agencija za rad navodi da je ona potrebna za utvrđivanje visine i trajanja prava na naknadu za nezaposlene. Bivši radnik treba od poslodavca zatražiti elektroničku dostavu tog dokumenta, a poslodavac je nakon zahtjeva dužan podatke poslati Agenciji za rad. Radnik zatim dobiva presliku potvrde.
Povratnici koji nakon dolaska u Hrvatsku neće odmah početi raditi trebaju se na vrijeme raspitati o obrascu PD U1. Tim dokumentom njemačka ustanova potvrđuje razdoblja osiguranja za slučaj nezaposlenosti ostvarena u Njemačkoj. Hrvatski zavod za zapošljavanje navodi da se razdoblja osiguranja ostvarena u drugim državama Europske unije uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na hrvatsku novčanu naknadu.
Na obrascu PD U1 mogu biti navedeni razdoblje osiguranja, razlog prestanka posljednjeg radnog odnosa i podaci o bruto plaći za puna tri mjeseca prije prestanka zaposlenja. Ako povratnik sam ne priloži dokument, HZZ ga može zatražiti službenim putem od njemačke ustanove, ali takav postupak može trajati znatno dulje. Zbog toga je zahtjev za PD U1 najbolje pokrenuti dok je osoba još u Njemačkoj ili odmah nakon prestanka zaposlenja.
PD U1 ne treba miješati s dokumentom PD U2. PD U1 služi kao potvrda razdoblja osiguranja, dok se PD U2 koristi kada osoba već ima priznato pravo na njemačku naknadu za nezaposlene i želi je privremeno nastaviti primati dok traži posao u Hrvatskoj.
Prema pravilima Europske unije, osoba koja ispunjava uvjete može naknadu za nezaposlene iz države u kojoj je postala nezaposlena prenijeti u drugu članicu najmanje na tri mjeseca, a nadležna ustanova u određenim slučajevima razdoblje može produljiti do najviše šest mjeseci. Prije odlaska osoba u pravilu mora najmanje četiri tjedna biti evidentirana kao nezaposleni tražitelj posla u državi koja isplaćuje naknadu, iako su moguće iznimke, te mora zatražiti obrazac U2. Nakon dolaska u Hrvatsku potrebno je prijaviti se HZZ-u u propisanom roku, u pravilu u roku od sedam dana od prestanka dostupnosti njemačkoj službi za zapošljavanje.
Ovu mogućnost treba dogovoriti prije preseljenja. Nije dovoljno otići u Hrvatsku i tek nakon dolaska zatražiti nastavak isplate njemačke naknade. Osoba mora biti sigurna da je pravo priznato, da je dobila potrebne upute i da zna u kojem se roku mora javiti HZZ-u. Propuštanje rokova može dovesti do prekida ili gubitka isplate.
Zdravstveno osiguranje još je jedno područje u kojem se često griješi. Njemačku Krankenkasse treba obavijestiti o prestanku zaposlenja i trajnom preseljenju. Od osiguranja treba zatražiti pisanu potvrdu do kojeg je datuma osoba bila osigurana te provjeriti treba li dostaviti potvrdu o odjavi prebivališta ili dokaz da je zdravstveno osiguranje regulirano u Hrvatskoj.
Ne treba pretpostaviti da njemačka zdravstvena kartica nastavlja vrijediti samo zato što je na njoj naveden budući rok valjanosti. Pravo na korištenje kartice vezano je uz stvarni status osiguranja. Kada osiguranje prestane, prestaje i osnova za korištenje kartice, bez obzira na datum otisnut na njoj.
HZZO navodi da osobe koje su bile zaposlene u Njemačkoj ili drugoj državi članici Europske unije mogu regulirati hrvatsko obvezno zdravstveno osiguranje ako se HZZO-u jave u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa u toj državi. Dodatni je uvjet da je osobi prestalo zdravstveno osiguranje u državi iz koje se vraća, jer prema pravilima koordinacije socijalne sigurnosti građanin ne može istodobno biti obvezno zdravstveno osiguran u dvije države članice. Ako se osoba ne javi u roku, status će morati regulirati po nekoj drugoj zakonskoj osnovi.
Zbog toga je korisno od njemačke Krankenkasse zatražiti dokumentaciju iz koje je jasno vidljivo razdoblje osiguranja i datum njegova prestanka. Ako se osoba nakon povratka odmah zaposli u Hrvatskoj, osiguranje će se regulirati prema osnovi novog zaposlenja. Ako nema posao, treba se što prije obratiti HZZO-u i provjeriti na kojoj će osnovi ostvariti status.
Rad u Njemačkoj ne treba posebno „prebacivati“ u hrvatski mirovinski sustav da bi godine staža ostale sačuvane. Razdoblja osiguranja ostvarena u državama Europske unije koordiniraju se pri ostvarivanju prava na mirovinu. To u pravilu znači da se razdoblja rada u različitim državama mogu uzeti u obzir kako bi se utvrdilo ispunjava li osoba uvjete, dok svaka država izračunava i isplaćuje dio mirovine koji odgovara osiguranju ostvarenom prema njezinim propisima.
Ipak, prije odlaska iz Njemačke pametno je od Deutsche Rentenversicherung zatražiti pregled mirovinskog osiguranja, odnosno Versicherungsverlauf. U njemu su navedena razdoblja zaposlenja, doprinosi i drugi podaci evidentirani u njemačkom mirovinskom sustavu. Ako neko razdoblje nedostaje, problem je lakše rješavati dok su poslodavac, obračuni plaće i ostali dokazi još dostupni. Njemačko mirovinsko osiguranje omogućuje da se pregled osiguranja i druga dokumentacija zatraže putem internetskih usluga.
Treba sačuvati njemački broj mirovinskog osiguranja, odnosno Versicherungsnummer, sve godišnje obavijesti o mirovini, obračune plaća, ugovore o radu i potvrde poslodavaca. Te dokumente nije dobro baciti ni nakon što su razdoblja evidentirana jer mogu biti korisni pri kasnijem podnošenju zahtjeva za mirovinu.
Kada osoba koja je radila u Njemačkoj jednog dana bude podnosila zahtjev za mirovinu, zahtjev će u pravilu pokrenuti kod nositelja mirovinskog osiguranja u državi u kojoj tada ima prebivalište. HZMO navodi da se zahtjev podnesen u jednoj državi smatra zahtjevom podnesenim u svim državama u kojima je osoba navršila razdoblja osiguranja.
Prije povratka treba provjeriti i porezne obveze. Od poslodavca treba preuzeti elektroničku ili papirnatu potvrdu Lohnsteuerbescheinigung, sačuvati njemački porezni identifikacijski broj, posljednje porezno rješenje, podatke za pristup sustavu ELSTER te račune i potvrde koji mogu biti potrebni za poreznu prijavu.
Preseljenje tijekom godine može utjecati na način podnošenja porezne prijave, porezni status i prijavu prihoda ostvarenih u obje države. Hoće li osoba morati podnijeti njemačku poreznu prijavu i u kojoj će se državi određeni prihod oporezivati ovisi o datumu preseljenja, prebivalištu, izvoru prihoda, bračnom statusu, nekretninama, samostalnoj djelatnosti i drugim okolnostima. Zato je prije zatvaranja svih veza s Njemačkom korisno od Finanzamta ili poreznog savjetnika zatražiti uputu za vlastiti slučaj.
Njemačkom poreznom uredu treba ostaviti adresu na kojoj će osoba moći primati službenu poštu. To može biti nova adresa u Hrvatskoj ili adresa ovlaštene osobe u Njemačkoj. Propuštena porezna pošta ne prestaje proizvoditi posljedice samo zato što se osoba preselila. Zbog toga treba organizirati preusmjeravanje pošte ili dogovoriti da netko redovito provjerava poštanski sandučić dok se svi postupci ne završe.
Roditelji koji primaju Kindergeld moraju promjenu prebivališta, prestanak zaposlenja i preseljenje djece prijaviti njemačkoj Familienkasse. Povratak u Hrvatsku ne znači nužno u svakom slučaju da pravo prestaje istoga dana, ali nije dopušteno jednostavno nastaviti primati novac bez prijave promijenjenih okolnosti.
Pravo na obiteljska davanja u prekograničnim situacijama ovisi o tome gdje roditelji rade, gdje imaju prebivalište, gdje djeca žive te prima li obitelj slično davanje u Hrvatskoj. Pravila Europske unije mogu se primjenjivati i kada dijete živi u Hrvatskoj, a jedan roditelj radi ili prima mirovinu u Njemačkoj. Familienkasse omogućuje elektroničko prijavljivanje promjena, dok HZMO upozorava da se prava na obiteljska davanja u EU utvrđuju prema okolnostima cijele obitelji.
Ako se cijela obitelj trajno vraća u Hrvatsku i prestaje svaka osnova povezana s Njemačkom, Familienkasse treba odmah obavijestiti i zatražiti pisanu potvrdu o prestanku ili promjeni prava. Neprijavljena promjena može završiti naknadnim zahtjevom za povrat već isplaćenog novca.
Obitelji s djecom trebaju prije odlaska prikupiti i školsku dokumentaciju. Dobro je zatražiti svjedodžbe, potvrdu o razredu koji je dijete pohađalo, popis predmeta, podatke o ocjenama, potvrdu o ispisu, dokumentaciju o posebnim obrazovnim potrebama te medicinske potvrde koje bi mogle biti važne hrvatskoj školi ili vrtiću. Dokumente treba zatražiti prije zatvaranja školske godine ili posljednjeg dana pohađanja jer ih je poslije teže pribavljati na daljinu.
Osobe koje su se u Njemačkoj liječile trebale bi zatražiti preslike važnih nalaza, otpusnih pisama, popisa terapije, rezultata snimanja i dokumentacije o kroničnim bolestima. Korisno je ponijeti i dostatnu količinu redovne terapije za prijelazno razdoblje, ali isključivo u skladu s liječničkim uputama i pravilima o prijenosu lijekova.
Ako povratnik u Hrvatsku dovodi automobil registriran u Njemačkoj, postupak treba provjeriti prije puta. Treba odlučiti hoće li vozilo biti odjavljeno u Njemačkoj prije prijevoza, hoće li se koristiti izvozne registarske oznake ili će se u Hrvatsku dovesti dok je još registrirano i osigurano u Njemačkoj.
Za vozilo koje se namjerava trajno registrirati u Hrvatskoj mogu nastati obveze povezane s utvrđivanjem sukladnosti, posebnim porezom na motorna vozila, naknadom za gospodarenje otpadnim vozilima, tehničkim pregledom, osiguranjem i registracijom. Carinska uprava navodi da se za vozilo uneseno iz druge države članice EU porezna prijava za obračun PPMV-a podnosi nadležnom carinskom uredu u roku od 15 dana od unosa vozila u Hrvatsku.
Česta je zabluda da povratnici automatski ne plaćaju PPMV samo zato što su automobil koristili u Njemačkoj. Oslobođenja treba provjeravati prema konkretnim propisima, vrsti vozila i okolnostima. Carinska uprava posebno upozorava da su osobni automobili povratnika predmet oporezivanja posebnim porezom čak i kada se u određenim slučajevima primjenjuje oslobođenje od carine i PDV-a pri uvozu iz trećih zemalja.
Prije ulaska u postupak treba ponijeti njemačku prometnu dozvolu, dokaz o vlasništvu ili račun, COC dokument ako postoji, dokaz o prethodnoj registraciji i druge dokumente povezane s vozilom. Njemačko osiguranje treba obavijestiti o izvozu i provjeriti do kojeg trenutka vrijedi pokriće. Ne treba voziti automobil nakon prestanka osiguranja ili valjanosti registarskih oznaka.
Njemački bankovni račun ne treba zatvarati prerano. Na njega mogu naknadno sjesti posljednja plaća, naknada za neiskorišteni godišnji odmor, povrat pologa za stan, povrat poreza, povrat preplaćenih režija ili druga potraživanja. Istodobno s računa mogu još nekoliko mjeseci odlaziti završne obveze.
Najsigurnije je račun ostaviti otvorenim dok se ne završe posljednji obračuni, ali banci treba prijaviti novu hrvatsku adresu i provjeriti dopušta li vođenje računa osobama koje više nemaju prebivalište u Njemačkoj. Treba ažurirati broj telefona za potvrđivanje transakcija, uključiti elektroničke izvode i provjeriti hoće li njemačka SIM kartica nakon preseljenja ostati aktivna.
Važno je provjeriti i privatna osiguranja. To mogu biti osiguranje privatne odgovornosti, osiguranje kućanstva, pravna zaštita, životno osiguranje, osiguranje automobila, dodatno zdravstveno osiguranje ili osiguranje od nesposobnosti za rad. Neka osiguranja prestaju preseljenjem, neka se mogu nastaviti u Hrvatskoj, a neka zahtijevaju poseban raskid.
Članstva u teretanama, klubovima, udrugama, sindikatima, automobilskim klubovima i internetskim servisima također se moraju zasebno pregledati. Sitna mjesečna terećenja često ostanu neprimijećena nakon preseljenja, osobito ako se njemački račun i dalje koristi.
Povratnik bi prije odlaska trebao provjeriti ima li otvorene kazne, neplaćene račune, rate, dugovanja prema operaterima ili obveze prema poreznoj upravi. Preseljenje u Hrvatsku ne briše njemački dug, a vjerovnik može nastaviti postupak naplate i nakon promjene države prebivališta.
Po dolasku u Hrvatsku treba urediti prebivalište ili prijaviti povratak, ovisno o tome kako je status ranije bio uređen. Građani koji su zadržali hrvatsko prebivalište, ali su prijavili privremeni odlazak u inozemstvo, nakon povratka trebaju obavijestiti nadležnu policijsku upravu ili postaju. Ako je hrvatsko prebivalište bilo odjavljeno, potrebno je podnijeti zahtjev za novu prijavu na adresi stvarnog nastanjenja.
Nakon toga treba bez odgađanja urediti zdravstveno osiguranje, prijavu na HZZ ako osoba traži posao, porezni status, izbor liječnika, upis djece u vrtić ili školu i registraciju automobila. U svim tim postupcima mogu biti korisni potvrda o njemačkoj odjavi, dokaz o prestanku rada, potvrda o prestanku njemačkog zdravstvenog osiguranja, PD U1, dokumenti mirovinskog osiguranja i dokaz o hrvatskoj adresi.
Najbolji redoslijed jest najprije provjeriti otkazne rokove za stan i ugovore, zatim dogovoriti prestanak radnog odnosa i prikupiti dokumente poslodavca, urediti pitanje naknade za nezaposlene, obavijestiti zdravstveno osiguranje, prijaviti promjene Familienkasseu, zatvoriti ili promijeniti ugovore za režije i pretplate, predati stan te tek tada obaviti službenu odjavu prebivališta.
Potvrdu o odjavi treba odmah poslati svim ustanovama koje je traže, ali original treba sačuvati. Njemački račun, broj telefona i pristup elektroničkim korisničkim računima korisno je zadržati dok ne stignu posljednje plaće, obračuni, porezna rješenja i povrati novca.
Povratak u Hrvatsku tako nije samo selidba stvari iz jedne države u drugu. Riječ je o zatvaranju cijelog administrativnog života u Njemačkoj i ponovnom aktiviranju prava i obveza u Hrvatskoj. Oni koji dokumente prikupe prije odlaska obično mnogo lakše rješavaju zdravstveno osiguranje, nezaposlenost, mirovinski staž, porez i druge postupke. Oni koji odu bez potvrda često mjesecima pokušavaju doći do bivšeg poslodavca, Krankenkasse, stanodavca ili njemačkih službi.
Zato prije predaje ključeva i konačne odjave treba provjeriti ne samo jesu li kutije spakirane nego i je li zatvoren svaki ugovor, zatražen svaki važan dokument te ostavljena adresa na kojoj će vas njemačke ustanove moći pronaći. Jedan propušten obrazac može nakon povratka značiti mjesece čekanja, dok nekoliko pravodobno poslanih zahtjeva može cijeli postupak učiniti znatno jednostavnijim.
