Nakon što završi berba borovnica, mnogi ih prestanu redovito zalijevati jer smatraju da je biljka obavila svoj posao za ovu sezonu. Upravo je to jedna od najčešćih ljetnih pogrešaka.
Borovnica tijekom druge polovice ljeta ne miruje, nego razvija korijen, prikuplja zalihe i počinje stvarati cvjetne pupove iz kojih bi se sljedeće godine trebali razviti cvjetovi i plodovi.
Ako u tom razdoblju ostane bez dovoljno vode, biljka može izgledati relativno zdravo, ali stvoriti manje cvjetnih pupova. Posljedice se često primijete tek idućeg proljeća, kada borovnica slabije cvate, ili početkom ljeta, kada na grmu bude osjetno manje plodova.
Možda će vas zanimati
Borovnice imaju plitak i vlaknast korijenov sustav. Velik dio korijena nalazi se u površinskom sloju zemlje, koji se za vrućih i vjetrovitih dana može vrlo brzo osušiti. Zbog toga su borovnice osjetljivije na sušu od brojnih drugih voćnih vrsta, osobito ako rastu u posudama, povišenim gredicama ili laganom i pjeskovitom tlu.
Prema podacima Oregon State University Extensiona, borovnice cvjetne pupove razvijaju od kraja ljeta do početka jeseni. U istom razdoblju, nakon berbe, ponovno se pojačava i rast korijena. Redovita opskrba vodom zato nije važna samo za ovogodišnje bobice, nego i za pripremu biljke za sljedeću sezonu.
Borovnicu je bolje zaliti rjeđe i temeljito nego joj svakoga dana dati malu količinu vode koja će navlažiti samo površinu. Voda treba prodrijeti do cijele zone korijena, ali se ne smije dugo zadržavati oko biljke. Borovnice vole stalno umjereno vlažnu, ali dobro dreniranu zemlju. Stajanje vode može dovesti do propadanja osjetljivog korijenja i pojave truleži.
Vlažnost je najbolje provjeriti nekoliko centimetara ispod površine. Ako je zemlja ispod malča suha i mrvi se pod prstima, vrijeme je za zalijevanje. Tijekom velikih vrućina biljke u posudama mogu trebati vodu znatno češće od onih posađenih u vrtu. I nakon kiše dobro je provjeriti tlo jer kratkotrajan ljetni pljusak često navlaži samo površinski sloj.
Oko grma se može staviti sloj kore, drvne sječke, piljevine od neobrađenog drva ili drugog prikladnog organskog malča. Takav pokrov usporava isparavanje vode, ublažava zagrijavanje tla i smanjuje rast korova koji borovnici oduzimaju vlagu. Malč ne treba naslagati izravno uz bazu grma kako se oko stabljika ne bi zadržavala pretjerana vlaga.
Nakon berbe ne treba pretjerivati ni s prihranom, osobito gnojivima bogatim dušikom. Prekasna ili prejaka dušična prihrana može potaknuti stvaranje novih mekanih izdanaka u vrijeme kada bi njihov rast trebao usporavati, a biljka početi oblikovati cvjetne pupove i pripremati se za hladnije razdoblje. Takvi kasni izdanci osjetljiviji su i na jesenski mraz.
Ako borovnice već nekoliko godina daju malo plodova, nedostatak vode možda nije jedini razlog. Slabiji urod mogu uzrokovati neodgovarajuća kiselost tla, premalo sunca, kasni proljetni mraz, nepravilna rezidba ili nedostatak druge kompatibilne sorte koja bi poboljšala oprašivanje. Stariji, gusti grmovi također mogu stvarati mnogo tankih grančica, ali malo kvalitetnog rodnog drva.
Još tema koje vrijedi pročitati
Ipak, tijekom ljeta najvažnije je ne zaboraviti grm čim se obere posljednja bobica. Kako ističe i University of Minnesota Extension, navodnjavanje treba nastaviti krajem ljeta i početkom jeseni, upravo u vrijeme kada se razvijaju pupovi za sljedeći urod.
Borovnica koja nakon berbe ima dovoljno vlage, ali nije preplavljena, može razviti snažniji korijen i više kvalitetnih cvjetnih pupova.
Nekoliko tjedana pravilne njege tijekom najtoplijeg dijela godine zato može odlučiti hoće li grm sljedećeg ljeta biti pun bobica ili će ponovno dati tek nekoliko plodova.
