Dana 28. srpnja 1914. godine Austro-Ugarska je objavila rat Kraljevini Srbiji. Tom odlukom službeno je započeo Prvi svjetski rat, sukob koji će tijekom sljedeće četiri godine odnijeti više od 15 milijuna života, srušiti četiri velika carstva i zauvijek promijeniti političku kartu Europe. Iako mnogi početak rata povezuju s atentatom u Sarajevu mjesec dana ranije, upravo je objava rata 28. srpnja označila trenutak kada je diplomatska kriza prerasla u oružani sukob svjetskih razmjera.
Atentat na austro-ugarskog prijestolonasljednika nadvojvodu Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju dogodio se 28. lipnja 1914. u Sarajevu. Izveo ga je Gavrilo Princip, pripadnik organizacije Mlada Bosna, uz potporu članova tajne srpske organizacije Crna ruka. Vijest je šokirala Europu, ali tada još uvijek nije bilo sigurno da će dovesti do rata. Mnogi europski političari vjerovali su da će se kriza riješiti diplomatskim putem, kao i brojne prethodne napetosti među velikim silama.
Ipak, iza kulisa odvijala se sasvim drugačija priča. Austro-Ugarska je smatrala da atentat nije moguće promatrati kao izolirani čin pojedinca, već kao posljedicu politike koja dolazi iz Srbije. Nakon konzultacija s Njemačkom, od koje je dobila poznati “blanko ček”, odnosno obećanje pune potpore, Beč je odlučio iskoristiti priliku za obračun sa Srbijom.
Možda će vas zanimati
Dana 23. srpnja Srbiji je upućen ultimatum s deset zahtjeva. Većinu je srpska vlada prihvatila, ali nije pristala na odredbu kojom bi austro-ugarski istražitelji djelovali na teritoriju Srbije. Beč je to iskoristio kao razlog za prekid diplomatskih odnosa, a pet dana kasnije uslijedila je službena objava rata.
Već 29. srpnja austro-ugarska vojska počela je granatirati Beograd preko rijeke Save i Dunava. Bio je to prvi veliki vojni napad u ratu koji će se ubrzo proširiti daleko izvan granica Balkana.
Ono što je u početku izgledalo kao lokalni sukob između dvije države vrlo se brzo pretvorilo u globalni rat zahvaljujući sustavu savezništava koji je godinama stvaran u Europi. Rusko Carstvo stalo je u obranu Srbije i započelo mobilizaciju svoje vojske. Njemačka je odgovorila objavom rata Rusiji 1. kolovoza, a dva dana kasnije i Francuskoj.
Njemački plan predviđao je brzu pobjedu nad Francuskom prije nego što se Rusija potpuno mobilizira. Kako bi to ostvarila, njemačka vojska ušla je preko neutralne Belgije. Time je prekršena belgijska neutralnost koju je jamčila Velika Britanija, pa je London 4. kolovoza objavio rat Njemačkoj. U samo tjedan dana gotovo cijela Europa bila je uvučena u sukob.
Prvom svjetskom ratu postupno su se pridružile i druge države. Osmansko Carstvo stalo je uz Njemačku i Austro-Ugarsku, Italija je 1915. promijenila stranu i priključila se Antanti, a Sjedinjene Američke Države u rat su ušle 1917. godine nakon njemačkog neograničenog podmorničkog rata i presretanja poznatog Zimmermannova telegrama.
Rat koji je trebao trajati nekoliko mjeseci pretvorio se u iscrpljujući sukob kakav svijet dotad nije poznavao. Na Zapadnom bojištu nastale su stotine kilometara rovova koji su se protezali od Sjevernog mora do granice sa Švicarskom. Vojnici su mjesecima živjeli u blatu, vodi, hladnoći i pod neprestanim granatiranjem. Napredovanje se često mjerilo u desecima ili stotinama metara, uz tisuće poginulih.
Prvi svjetski rat donio je i potpuno nove načine ratovanja. Prvi put masovno su korišteni strojnice, teško topništvo, bojni otrovi poput klora i iperita, tenkovi, vojni zrakoplovi i podmornice. Industrijska proizvodnja omogućila je dotad nezamislive količine oružja i streljiva, zbog čega su ljudski gubici postali golemi.
Još tema koje vrijedi pročitati
Bitke poput Verduna i Somme ušle su u povijest kao simboli besmislenog krvoprolića. Kod Verduna je tijekom 1916. poginulo ili ranjeno oko 700 tisuća vojnika, dok je na Sommi prvog dana britanska vojska izgubila više od 57 tisuća ljudi, što je i danas njezin najteži dan u povijesti.
Posljedice rata osjećale su se i na području današnje Hrvatske, koja je tada bila dio Austro-Ugarske Monarhije. Stotine tisuća hrvatskih vojnika mobilizirane su i poslane na bojišta u Srbiji, Galiciji, Italiji i drugdje. Mnogi se nikada nisu vratili svojim obiteljima, a rat je ostavio duboke demografske i gospodarske posljedice.
Kako su godine prolazile, iscrpljenost je zahvatila sve zaraćene strane. Nestašice hrane, bolesti, inflacija i veliki ljudski gubici izazvali su nezadovoljstvo stanovništva. Godine 1917. izbila je Ruska revolucija, nakon koje se Rusija povukla iz rata, ali ulazak Sjedinjenih Američkih Država dao je novu snagu Antanti.
Tijekom 1918. njemačka ofenziva nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu. Saveznici su postupno preuzeli inicijativu, a Njemačka i njezini saveznici počeli su se urušavati iznutra. Austro-Ugarska raspala se pod pritiskom vojnih poraza i nacionalnih pokreta, Osmansko Carstvo također je kapituliralo, a Njemačka je 11. studenoga 1918. prihvatila primirje. Time je završio Prvi svjetski rat.
Njegove posljedice bile su goleme. Nestala su četiri velika carstva – Austro-Ugarsko, Njemačko, Rusko i Osmansko. Nastale su nove države poput Čehoslovačke i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, dok su granice brojnih europskih zemalja potpuno promijenjene.
Procjenjuje se da je u ratu poginulo više od 9 milijuna vojnika i između 6 i 13 milijuna civila, dok je više od 20 milijuna ljudi ranjeno. Uz ratna razaranja svijet je 1918. pogodila i pandemija španjolske gripe koja je dodatno povećala broj žrtava.
Mnogi povjesničari smatraju da mir nakon Prvog svjetskog rata nije riješio temeljne probleme. Versajski ugovor nametnuo je Njemačkoj teške teritorijalne, vojne i financijske obveze, što je pridonijelo političkoj nestabilnosti i stvaranju uvjeta u kojima će samo dva desetljeća kasnije izbiti Drugi svjetski rat.
Zbog svega toga 28. srpnja 1914. ostao je jedan od najvažnijih datuma u modernoj povijesti. Odluka o objavi rata, koja je tada mnogima izgledala kao još jedan regionalni sukob, pokrenula je lanac događaja koji je promijenio živote stotina milijuna ljudi. Više od stoljeća kasnije Prvi svjetski rat i dalje ostaje upozorenje koliko brzo političke napetosti, savezništva i pogrešne procjene mogu prerasti u katastrofu koja mijenja svijet.
