Dječji doplatak novčana je potpora namijenjena odgoju i uzdržavanju djece, a pravo na njega ne ostvaruju svi roditelji automatski. Kako piše Dnevnik.hr, o pravu na doplatak za djecu odlučuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a ključan uvjet je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva.
Pravo na dječji doplatak mogu ostvariti roditelji čiji prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi 618,02 eura mjesečno.
Osim roditelja, pravo na doplatak mogu ostvariti i posvojitelj, očuh, maćeha, baka, djed ili druga osoba koja na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruje roditeljsku skrb ili joj je dijete povjereno na svakodnevnu skrb. Korisnik doplatka može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja ako je na redovitom školovanju.
Možda će vas zanimati
Doplatak za djecu u pravilu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina. Nakon toga pravo se može nastaviti ako je dijete na redovitom školovanju u srednjoj školi, i to najduže do kraja školske godine u kojoj navršava 19 godina života.
Iznimka su djeca koja pohađaju srednju školu u trajanju od pet godina. U tom slučaju doplatak se može primati do završetka redovitog školovanja, ali najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života.
Za djecu koja se školuju prema propisima o školovanju djece s teškoćama u razvoju doplatak pripada i nakon navršenih 15 godina, najduže do 21. godine života. Pravo se može produljiti i za dijete koje zbog duže bolesti nije moglo završiti školovanje u predviđenom roku, i to za vrijeme izgubljeno zbog bolesti, ali najduže do 21. godine.
Doplatak se ne može koristiti dok se dijete školuje u inozemstvu, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije nije drukčije određeno. Isto vrijedi i za djecu s prebivalištem u inozemstvu te za djecu koja u inozemstvu borave dulje od tri mjeseca. Pravo na doplatak prestaje i ako dijete sklopi brak.
Iznos dječjeg doplatka nije jednak za sve korisnike. Zakonom je propisano pet cenzusnih skupina prema kojima se određuje visina doplatka. Za dijete bez oba roditelja, dijete čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta, ili su potpuno nesposobna za samostalan život i rad, iznos doplatka povećava se za 25 posto.
Za dijete bez jednog roditelja ili dijete čiji je jedan roditelj nepoznat, nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad, pripadajući iznos doplatka povećava se za 15 posto.
Za korisnike koji pravo ostvaruju prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji svota doplatka za dijete utvrđuje se neovisno o dohodovnom cenzusu i iznosi 77,25 eura.
Još tema koje vrijedi pročitati
Korisniku uz utvrđenu svotu doplatka pripada i dodatak od 66,36 eura za treće i četvrto dijete. To znači da se korisniku koji ostvaruje doplatak za troje djece uz redoviti iznos dodaje 66,36 eura mjesečno, dok se za troje i više djece dodaje 132,72 eura mjesečno.
Postupak ostvarivanja prava pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnoj područnoj službi, područnom uredu ili ispostavi HZMO-a prema mjestu prebivališta. Zahtjev se može podnijeti i putem e-Usluge HZMO-a, usmeno na zapisnik, besplatno u poštanskim uredima u Hrvatskoj te u Mirovinskim informativnim centrima.
U zahtjevu je potrebno navesti identifikacijske podatke podnositelja zahtjeva, djece i svih članova kućanstva, adresu, bračni ili izvanbračni status, podatak uzdržava li podnositelj sam djecu, odnos s djecom za koju traži doplatak te podatke o članovima kućanstva, prihodima, boravku ili prebivalištu djeteta u inozemstvu i mogućem ostvarivanju doplatka u drugoj državi.
Uz prvi zahtjev prilažu se, među ostalim, dokazi o bračnom statusu, skrbništvu, udomiteljstvu ili povjeravanju djeteta na svakodnevnu skrb, potvrda banke o broju tekućeg računa, rodni list djeteta ili elektronički zapis iz sustava e-Građani te, prema potrebi, školska potvrda o redovitom školovanju.
Pravo na doplatak za djecu pripada od dana podnošenja zahtjeva. Iznimno, za novorođeno dijete pravo pripada od dana rođenja ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta.
Kada je pravo na doplatak već priznato, svake se godine od 1. ožujka ponovno odlučuje o pravu na doplatak za tekuću godinu. Ukupni dohodak kućanstva ostvaren u Hrvatskoj utvrđuje se službenim putem, što znači da korisnik u pravilu ne mora prilagati dokaze o domaćim prihodima, osim u posebnim slučajevima, primjerice za naknade za bolovanje koje je isplatio poslodavac na teret HZZO-a, neto dohodak ostvaren u inozemstvu ili inozemnu mirovinu.
Korisnik je dužan HZMO-u prijaviti svaku promjenu koja može utjecati na pravo na doplatak ili na njegov iznos, i to u roku od 15 dana od nastanka promjene. To uključuje rođenje djeteta, razvod braka, preseljenje, zaposlenje, promjenu prebivališta ili boravka djeteta u inozemstvu, prestanak školovanja, promjene u prihodima ili broju članova kućanstva.
Ako se tijekom godine promijene okolnosti koje korisniku daju pravo na veći doplatak, novo pravo priznaje se od prvog dana idućeg mjeseca nakon prijave promjene. Ako se pak povećaju prihodi kućanstva tako da korisnik više ne ispunjava uvjete, pravo prestaje od prvog dana idućeg mjeseca od dana nastale promjene.
