Najnoviji podaci Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje koji se odnose na isplate u ožujku ove godine donose detaljan uvid u trenutačno stanje mirovinskoga sustava.
Posebno se ističe podatak da prosječna starosna mirovina za korisnike s ostvarenih 40 i više godina staža prema Zakonu o mirovinskom osiguranju iznosi 857 eura. Ovaj iznos čini nešto više od 56 posto prosječne neto plaće isplaćene u siječnju, koja je iznosila 1.511 eura. Još je povoljnija slika ako se iz izračuna izuzmu međunarodni ugovori, čime mirovina za navedeni staž doseže iznos od 1.005 eura, što predstavlja dvije trećine prosječne plaće u državi.
Odnos mirovina i plaća te prosječno trajanje staža
Možda će vas zanimati
Opća slika starosnih mirovina pokazuje da je prosjek za više od pedeset tisuća korisnika bez međunarodnih ugovora prvi put preskočio granicu od 700 eura. Kada se analizira cjelokupna populacija umirovljenika, prosječan mirovinski staž iznosi 32 godine, dok je prosječna životna dob korisnika 73 godine. Zanimljivo je primijetiti da novi umirovljenici koji su pravo ostvarili tijekom 2026. godine imaju u prosjeku 33 godine staža i 63 godine života. Stručnjaci napominju kako je ključno razlikovati mirovinski staž od samoga radnoga vijeka jer on uključuje i razne beneficije te dodani staž priznat posebnim propisima.
Izazovi u demografskoj strukturi i vrstama mirovina
Jedan od najvećih izazova sustava i dalje ostaje izrazito nepovoljan omjer broja radnika i umirovljenika. Trenutačno je evidentirano više od milijun i sedamsto tisuća osiguranika naspram milijun i dvjesto tisuća korisnika mirovina, što znači da na jednog umirovljenika dolazi tek jedan cijeli i četiri desetinke osiguranika. Takva struktura stvara stalan pritisak na održivost mirovinskoga fonda i zahtijeva pažljivo upravljanje proračunskim sredstvima.
Raznolikost mirovinskih prava i kategorija korisnika
Unutar ukupnoga broja korisnika najzastupljenije su starosne mirovine, no značajan udio čine i ostale kategorije koje ukazuju na kompleksnost sustava. Gotovo svaka druga mirovina u Hrvatskoj spada u kategoriju prijevremene, invalidske ili obiteljske mirovine. Nakon starosnih mirovina po brojnosti slijede prijevremene starosne mirovine s više od dvjesto tisuća korisnika, dok su obiteljske mirovine zastupljene u sličnom broju.
Nešto je manji broj invalidskih mirovina, a najmanju skupinu čine korisnici koji su u prijevremenu mirovinu otišli zbog stečaja poslodavca. Ovakva raspodjela jasno pokazuje da velik dio populacije ne dočeka punu starosnu mirovinu u redovitim okolnostima.
