More
    Naslovnica Ekonomija Na bolovanju se može biti i dulje od 18 mjeseci: Evo kada...

    Na bolovanju se može biti i dulje od 18 mjeseci: Evo kada naknada doseže 995 eura, a kada pada na pola

    Oglas
    Google Dodajte Lika online među omiljene izvore na Googleu.

    U Hrvatskoj ne postoji jedinstven broj dana nakon kojeg radnik automatski mora zaključiti bolovanje. Privremena nesposobnost za rad može trajati sve dok postoje medicinske indikacije, odnosno dok liječnik ne utvrdi da je osoba ponovno sposobna za rad ili dok nadležno tijelo ne donese odluku povezanu s njezinom radnom sposobnošću.

    Koliko dugotrajno bolovanje može biti pokazuje podatak koji prenosi Poslovni dnevnik, prema kojem je najdulje zabilježeno bolovanje u posljednjih deset godina trajalo 5.431 dan, odnosno gotovo 15 godina. Riječ je, međutim, o krajnje neuobičajenom slučaju, dok se za većinu radnika primjenjuju precizno utvrđena pravila, kontrole i rokovi.

    Kod uobičajenog bolovanja zbog bolesti ili ozljede radnika, naknadu tijekom prva 42 dana plaća poslodavac iz vlastitih sredstava. Od 43. dana trošak prelazi na HZZO, iako naknadu radniku najčešće i dalje obračunava i isplaćuje poslodavac, koji potom od Zavoda traži povrat. Za radnika koji ima status invalida rada poslodavac snosi trošak prvih sedam dana, a od osmoga dana naknada ide na teret HZZO-a.

    Postoje i situacije u kojima naknada od prvog dana tereti sredstva HZZO-a. Među njima su komplikacije povezane s trudnoćom i porodom, njega bolesnog člana obitelji, transplantacija živog tkiva ili organa te određeni slučajevi izolacije.

    Osnovica za naknadu zaposlenom radniku u pravilu se određuje prema prosječnom iznosu plaće isplaćene tijekom posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je otvoreno bolovanje. U obračun se ne uključuju sva primanja, pa se, primjerice, naknade prijevoza, prigodne nagrade, božićnice i slične isplate ne smatraju dijelom redovite plaće za izračun naknade.

    Kada naknada ide na teret HZZO-a, za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja u pravilu iznosi 70 posto osnovice. Nakon isteka šest mjeseci povećava se na 80 posto osnovice, ali najviša mjesečna isplata za puno radno vrijeme ne može biti veća od 995,45 eura.

    Naknada u iznosu od 100 posto osnovice, ali također uz gornju granicu od 995,45 eura, pripada u određenim slučajevima. To se odnosi na komplikacije u trudnoći i pri porodu, njegu oboljelog djeteta mlađeg od sedam godina, darivanje živog tkiva i organa te izolaciju osiguranika kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini.

    Ograničenje od 995,45 eura ne primjenjuje se na bolovanje zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti. U tim slučajevima naknada iznosi 100 posto utvrđene osnovice i nije ograničena navedenim mjesečnim maksimumom.

    Najniži mjesečni iznos naknade za puno radno vrijeme iznosi 353,15 eura. Taj iznos prima i osiguranik koji prije otvaranja bolovanja nije imao najmanje devet mjeseci neprekidnog osiguranja ili ukupno 12 mjeseci osiguranja s prekidima tijekom posljednje dvije godine.

    Dugotrajno bolovanje ne može prolaziti bez dodatnih kontrola. Kada ono zbog iste dijagnoze traje neprekidno 12 mjeseci, osiguranik se upućuje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, koji pokreće postupak ocjene radne sposobnosti pred nadležnim tijelom za vještačenje. Isto se može dogoditi i ranije ako liječnik procijeni da se zdravstveno stanje daljnjim liječenjem više ne može poboljšati.

    Važna granica nastupa nakon 18 mjeseci neprekidnog bolovanja zbog iste dijagnoze. Radnik tada ne gubi automatski pravo na bolovanje, nego i dalje može primati naknadu dok postoje medicinski razlozi. Međutim, njezin se iznos smanjuje na 50 posto posljednje isplaćene naknade.

    Od tog smanjenja izuzete su osobe koje se liječe od zloćudnih bolesti, roditelji kojima je odobrena njega djeteta oboljelog od zloćudne bolesti, pacijenti na hemodijalizi ili peritonejskoj dijalizi te osobe čija je nesposobnost za rad povezana s uzimanjem ili presađivanjem dijelova ljudskog tijela.

    Trajanje bolovanja zato ne ovisi samo o nazivu bolesti ili broju proteklih dana. Ključni su zdravstveno stanje radnika, medicinska dokumentacija, procjena izabranog liječnika te eventualne kontrole i odluke HZZO-a. Pravo može trajati i dulje od 18 mjeseci, ali se tada za većinu dugotrajno bolesnih znatno mijenja visina naknade.

    Google Želite još ovakvog sadržaja? Dodajte Lika online među omiljene izvore na Googleu.