Iako službeni podaci pokazuju rast potrošnje u ugostiteljskim objektima, dio ugostitelja s Jadrana žali se na praznije terase i slabiju potrošnju gostiju. Poznati zagrebački ugostitelj Marin Medak smatra da problem nije nedostatak turista, nego prevelik broj restorana i kafića koji su posljednjih godina otvoreni na obali.
Prema podacima Porezne uprave koje je prenio RTL Danas, tijekom lipnja i prve polovice srpnja izdano je oko 78 milijuna računa u ugostiteljstvu, što je približno 5,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Vrijednost izdanih računa povećana je za osam posto i približila se iznosu od 1,1 milijardu eura.
Medak smatra da ti podaci ne prikazuju jednako stanje u svim dijelovima Hrvatske. Prema njegovim riječima, Jadran je jedna od najposjećenijih regija na Mediteranu, ali se ondje otvorilo previše sezonskih ugostiteljskih objekata, među kojima ima i onih upitne kvalitete.
Ustvrdio je da polovica lokala na Jadranu nije ni trebala biti otvorena te da se upravo vlasnici takvih objekata sada najviše žale na slabiju sezonu. Dodao je da ugostitelji na kontinentu rade cijele godine, dok brojni objekti na obali posluju samo nekoliko mjeseci.
Govoreći o visokim cijenama u restoranima, Medak je ocijenio da hrvatsko ugostiteljstvo nije skuplje od europskog prosjeka, ali da su troškovi poslovanja i porezna opterećenja previsoki. Cijene u ugostiteljstvu u posljednjih su godinu dana, kako je naveo, porasle oko 5,8 posto zbog inflacije, skupljih namirnica i ostalih troškova.
Smatra da bi restorani mogli sniziti cijene kada bi država smanjila porezno opterećenje.
„Neka Vlada smanji poreze pa ćemo mi smanjiti cijene“, poručio je Medak.
Upozorio je i da je nabava pojedinih namirnica u Hrvatskoj skuplja nego u Italiji i Sloveniji, zbog čega neki ugostitelji s Jadrana već odlaze u Italiju po robu.
Medak se osvrnuo i na plaće zaposlenih tijekom turističke sezone. Procijenio je da prosječan konobar uz napojnice može zaraditi više od 3.000 eura mjesečno, ali je naglasio da je riječ o teškom poslu koji treba biti dobro plaćen.
Zaključio je da Hrvatska više ne može imati znatno niže cijene od ostatka Europe jer su i troškovi poslovanja dosegnuli europsku razinu. Presudnima smatra kvalitetu ponude i usluge jer će gost, ako je zadovoljan dobivenim, lakše prihvatiti i višu cijenu.
