Nakon cjelodnevne vrućine temperatura vani navečer napokon počne padati, ali u stanu i dalje ostaje zagušljivo i toplije nego na otvorenom. Razlog se često krije u toplini koja se tijekom dana nakupila u zidovima, podovima, namještaju i drugim površinama.
Kada sunčeva svjetlost satima ulazi kroz prozore, staklo i predmeti u prostoriji upijaju energiju i postupno je otpuštaju. Zbog toga se stan može nastaviti zagrijavati i nakon što je vanjska temperatura već počela padati.
Jedna od najčešćih pogrešaka je držanje otvorenih prozora tijekom najtoplijeg dijela dana. Kada je vanjski zrak topliji od zraka u stanu, otvoreni prozor ne hladi prostoriju, nego u nju propušta dodatnu toplinu.
Prozore je tijekom najtoplijih sati bolje držati zatvorenima, osobito na južnoj i zapadnoj strani zgrade. Otvoriti ih treba navečer, tijekom noći ili rano ujutro, kada vanjska temperatura postane niža od unutarnje.
Druga je pogreška ostavljanje roleta, žaluzina i zavjesa otvorenima dok sunce izravno udara u prozore. Sunčevo zračenje tada prolazi kroz staklo i zagrijava prostoriju poput staklenika.
Vanjske rolete, škure i tende učinkovitije su od unutarnjih zavjesa jer zaustavljaju sunčeve zrake prije nego što dosegnu staklo. Ako nema vanjske zaštite, pomoći mogu svijetle zavjese ili spuštene unutarnje rolete, osobito na prozorima izloženima poslijepodnevnom suncu.
Mnogi navečer otvore samo jedan prozor, što često nije dovoljno za brzo izbacivanje topline. Najbolji učinak postiže se stvaranjem propuha, odnosno otvaranjem prozora ili vrata na suprotnim stranama stana kako bi zrak mogao prolaziti kroz prostor.
Ventilator može pomoći u kretanju zraka, ali on sam ne snižava temperaturu prostorije. Kada je vani hladnije, može se postaviti blizu prozora kako bi pomogao izbacivanju toplog zraka ili uvlačenju svježijeg zraka u stan.
Dodatnu toplinu stvaraju i uređaji koje često ne primjećujemo. Pećnica, štednjak, perilica posuđa, sušilica rublja, jaka rasvjeta, televizori, računala i drugi elektronički uređaji tijekom rada zagrijavaju prostor.
Kuhanje u pećnici ili uključivanje perilice tijekom kasnog poslijepodneva može poništiti učinak večernjeg provjetravanja. Te uređaje je tijekom velikih vrućina bolje koristiti rano ujutro ili kasnije noću, kada se prostor može lakše prozračiti.
Još tema koje vrijedi pročitati
Pogreška može biti i prerano zatvaranje prozora. Zidovima i namještaju treba vremena da otpuste nakupljenu toplinu, pa kratko provjetravanje od nekoliko minuta često nije dovoljno. Kada je sigurno, prozore je korisno ostaviti otvorenima dulje tijekom noći.
Ujutro ih treba ponovno zatvoriti prije nego što se vanjski zrak počne zagrijavati. Tako se hladniji noćni zrak zadržava u stanu, a toplina tijekom dana teže ulazi.
Najbolji rezultat daje kombinacija nekoliko postupaka: zaštita prozora od sunca, zatvaranje stana tijekom najveće vrućine, smanjenje rada uređaja koji zagrijavaju prostor te temeljito noćno provjetravanje.
Stan se možda neće ohladiti odmah, osobito nakon nekoliko uzastopnih vrućih dana, ali pravilnim rasporedom otvaranja prozora i zaštitom od sunca može se spriječiti da navečer ostane topliji nego što mora biti.
