Nakon vađenja luka i ranog krumpira u vrtu često ostanu prazne gredice. Mnogi ih ostave tako do jeseni, uvjereni da je glavni dio sezone prošao. Ipak, srpanj i početak kolovoza još uvijek mogu biti vrlo korisni za novu sjetvu i sadnju, samo treba odabrati biljke koje brzo rastu i dobro podnose ljetne uvjete.
Prazna gredica ne mora značiti kraj uroda. Ako se zemlja malo odmori, očisti i pripremi, na istom mjestu može se posijati ili posaditi povrće koje će dati mlade listove, jesensku berbu ili barem zaštititi tlo od isušivanja i korova.
Prvi korak nakon vađenja luka ili krumpira je čišćenje gredice. Treba ukloniti ostatke biljaka, korov, oštećene gomolje i suhe dijelove. Ako su biljke bile zdrave, dio ostataka može završiti u kompostu. Ako je bilo bolesti, takve ostatke bolje je ukloniti iz vrta.
Možda će vas zanimati
Tlo nakon krumpira često bude rahlo jer se tijekom vađenja već prekopalo. Ipak, dobro ga je lagano poravnati, razbiti veće grude i dodati malo komposta. Nakon luka tlo može biti suše i zbijenije, pa mu posebno koristi plitko rahljenje i zalijevanje prije nove sjetve.
Ne treba odmah pretjerivati s jakim gnojivima. Nakon glavne kulture zemlja može biti iscrpljena, ali previše dušika usred ljeta može potaknuti bujan, mekan rast koji je osjetljiviji na vrućinu i bolesti. Bolje je dodati zreo kompost ili blagu organsku prihranu, ovisno o tome što planirate saditi.
Jedan od najboljih izbora za prazne gredice su mahune niskog rasta, ako imate dovoljno vremena do jeseni. One brzo niču, vole toplinu i mogu dati lijep urod prije hladnijih dana. Važno je redovito ih zalijevati dok niču i dok stvaraju mahune.
Na prazno mjesto može se posijati i blitva. Ona je zahvalna jer dobro podnosi različite uvjete, a listovi se mogu brati postupno. Ako se posije ljeti i redovito zalijeva, može davati mlade listove kroz kasno ljeto i jesen.
Mrkva se također može sijati nakon vađenja ranog krumpira ili luka, ali treba paziti na vlagu. Sjeme mrkve sporo niče i ne smije se osušiti u prvim danima. Gredicu je dobro održavati stalno lagano vlažnom, a površinu zaštititi tankim slojem prosijane zemlje ili laganim pokrovom dok ne nikne.
Rotkvice su dobar izbor za kasniju ljetnu i ranu jesensku sjetvu. Brzo rastu i ne zauzimaju dugo mjesto u vrtu. Tijekom najjačih vrućina mogu biti ljutkaste ili brzo otići u sjeme, pa ih je bolje sijati kada se dani počnu malo skraćivati i noći postanu ugodnije.
Salata se može sijati, ali treba birati sorte koje bolje podnose toplinu ili je sijati na mjesto koje dio dana ima malo sjene. Ljetna salata lako ode u sjeme ako je stalno na jakom suncu i u suhom tlu. Zato je bolje sijati manje količine češće, nego odjednom preveliku gredicu.
Još tema koje vrijedi pročitati
Matovilac je odličan izbor za kasniju sjetvu, osobito pred kraj ljeta. Ne traži puno prostora, dobro podnosi svježije vrijeme i može se brati u jesen. Ako ga posijete prerano, za vrijeme velikih vrućina, nicanje može biti slabije, pa treba pričekati povoljnije uvjete.
Na prazne gredice mogu se posijati i špinat ili rikola, ali i tu treba paziti na temperaturu. Špinat više voli svježije vrijeme, pa je bolji izbor za kasno ljeto. Rikola brže niče i može dati brzu berbu, ali po vrućini može postati ljutkasta i brzo potjerati cvijet.
Kupusnjače su još jedna mogućnost, osobito ako imate presadnice. Nakon ranog krumpira može se saditi kelj, raštika, brokula ili kasniji kupus, ovisno o prostoru i klimi. Presadnice treba dobro zaliti, zaštititi od najjačeg sunca prvih dana i pratiti napad kupusnih buhača i gusjenica.
Ako ne želite novu povrtnu kulturu, prazno mjesto ne treba ostaviti golo. Golo tlo ljeti se brzo pregrijava, isušuje i zarasta u korov. U tom slučaju dobra je ideja posijati biljke za zelenu gnojidbu, poput facelije, heljde, djeteline ili gorušice, ovisno o tome što imate dostupno.
Zelena gnojidba štiti tlo, čuva vlagu, smanjuje rast korova i kasnije se može ukopati ili ostaviti kao organska masa. To je posebno korisno ako je gredica nakon krumpira ili luka iscrpljena i želite je pripremiti za iduću sezonu.
Važno je poštovati plodored. Nakon luka nije najbolje odmah saditi ponovno luk, češnjak ili poriluk na isto mjesto. Nakon krumpira ne bi bilo idealno saditi rajčicu, papriku ili patlidžan, jer pripadaju istoj porodici i mogu dijeliti slične bolesti i štetnike.
Bolje je mijenjati skupine biljaka. Nakon krumpira dobro mogu doći lisnate kulture, mahune ili zelena gnojidba. Nakon luka se mogu sijati salata, blitva, mrkva, rotkvice, matovilac ili kupusnjače, ovisno o vremenu i prostoru.
Najveći izazov ljetne sjetve je voda. Sjeme i mlade biljke ne smiju se osušiti dok ne ojačaju. Zato je najbolje sijati predvečer ili rano ujutro, dobro zaliti gredicu i po potrebi prvih dana lagano zasjeniti površinu. Kada biljke niknu, zalijevanje treba biti redovito, ali ne pretjerano.
Malč može pomoći i na novim gredicama, ali ne smije prekriti sitno sjeme. Kod većih presadnica, poput kelja ili blitve, sloj slame ili suhe trave oko biljaka čuva vlagu i smanjuje korov. Kod sitne sjetve bolje je pričekati da biljke niknu i malo ojačaju.
Prazno mjesto nakon luka i krumpira zapravo je dobra prilika. Umjesto da gredica stoji prazna do jeseni, može dati još jednu berbu ili barem obnoviti tlo. Najbolji izbor su kulture koje brzo rastu, ne traže predugu sezonu i mogu podnijeti promjenjive ljetne uvjete.
Uz malo komposta, redovitu vlagu i pametan izbor biljaka, vrt nakon vađenja luka i krumpira može nastaviti raditi. Mahune, blitva, mrkva, salata, rikola, matovilac, rotkvice, kupusnjače ili zelena gnojidba mogu praznu gredicu pretvoriti u koristan dio vrta sve do jeseni.
