Cijene nafte na svjetskim tržištima u četvrtak su naglo skočile iznad granice od 100 dolara po barelu, potaknute novim iranskim napadima na skladišta nafte u Omanu. Ovaj snažan uzlazni trend u potpunosti je neutralizirao pokušaje smirivanja tržišta koje je samo dan ranije poduzela Međunarodna agencija za energiju najavom rekordnog oslobađanja strateških rezervi. Premda su terminski ugovori za naftu Brent blago oslabjeli nakon inicijalnog skoka, volatilnost ostaje iznimno visoka, a cijene su se zadržale na razinama znatno višim od onih s početka tjedna.
Rekordna koordinacija bez očekivanog učinka na cijenu
U pokušaju stabilizacije globalne opskrbe, 32 države članice Međunarodne agencije za energiju donijele su u srijedu povijesnu odluku o puštanju 400 milijuna barela nafte na tržište. Taj je volumen više nego dvostruko veći od onoga koji je oslobođen nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Sjedinjene Američke Države u ovom pothvatu sudjeluju s čak 172 milijuna barela, a podršku su potvrdile Njemačka, Francuska i Italija, dok se Japan planira pridružiti distribuciji početkom idućeg tjedna. Izvršni direktor Agencije Fatih Birol opisao je trenutnu krizu kao izazov bez presedana, ističući da kolektivni odgovor odražava snažnu solidarnost u obrani energetske sigurnosti. Ipak, unatoč toj solidarnosti, tržišta su reagirala suprotno od očekivanog zbog eskalacije sukoba na terenu.
Možda će vas zanimati
Ciljani udari na stratešku infrastrukturu u Omanu
Iranska ofenziva uslijedila je nevjerojatnom brzinom, gotovo odmah nakon objave o puštanju rezervi u promet. Glavne mete bili su lučki objekti u Salalahu u Omanu, gdje su dronovi pogodili spremnike goriva i silose, uzrokujući velike požare koje su lokalne vlasti satima pokušavale obuzdati. Britanska tvrtka za pomorsku sigurnost Ambrey potvrdila je značajnu štetu, a danski logistički div Maersk privremeno je obustavio sve lučke operacije. Istovremeno je zabilježeno šest napada na brodove u Perzijskom zaljevu i Hormuškom tjesnacu, uključujući kontejnerski brod u blizini Emirata i tankere u iračkim vodama. Ovi incidenti praktički su zatvorili prolaz kroz Hormuški tjesnac za većinu tankera, što je kritično s obzirom na to da kroz taj uski prolaz u normalnim okolnostima prolazi petina ukupne svjetske nafte.
Analitičari upozoravaju na dublje tržišne poremećaje
Stručnjaci iz industrije smatraju da bi sam volumen oslobođenih rezervi mogao biti protumačen kao znak panike među zemljama uvoznicama. Warren Patterson iz banke ING naglasio je kako intervencija od 400 milijuna barela, iako korisna, nije dostatna da nadoknadi dnevni gubitak od približno 15 milijuna barela opskrbe koji je trenutno pod blokadom. Prema njegovu mišljenju, jedino trajno rješenje koje može stabilizirati cijene jest ponovna uspostava sigurnog prolaza kroz Hormuški tjesnac. Oxford Economics u svom izvješću dodatno upozorava da se pravi ekonomski šokovi tek očekuju jer kumulativni učinak visokih troškova energije raste s svakim novim poskupljenjem barela, što ukazuje na to da kriza nipošto nije pri kraju.
Prijetnja globalnom recesijom i inflacijom
Ako se sukob nastavi, prognoze za svjetsko gospodarstvo postaju krajnje pesimistične. Oxford Economics identificira cijenu od 140 dolara po barelu kao točku pucanja koja bi mogla gurnuti globalnu ekonomiju u blagu recesiju i smanjiti svjetski BDP za 0,7 posto do kraja godine. Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva također je upozorila da svako povećanje cijene nafte od 10 posto, ukoliko potraje veći dio godine, podiže globalnu inflaciju za 0,4 postotna boda. U takvom scenariju, dok G7 i dalje čvrsto odbija ublažavanje sankcija Rusiji kao alternativni izvor opskrbe, tržišni pritisak ostaje usmjeren isključivo na Bliski istok. Analitičari zaključuju kako je samo pitanje vremena kada će cijene dosegnuti nove povijesne vrhunce ako se situacija ne razriješi odlučnom diplomatskom ili sigurnosnom akcijom.
