Najopsežnija studija provedena do sada, koja je obuhvatila zdravstvene podatke više od 100 milijuna ljudi, potvrdila je izravnu uzročno-posljedičnu vezu između uporabe amfetamina, kokaina i kanabisa te rizika od moždanog udara. Istraživači sa Sveučilišta u Cambridgeu upozoravaju kako ove supstance nisu samo statistički povezane s lošijim zdravljem, već djeluju kao neovisni čimbenici koji dramatično povećavaju vjerojatnost od po život opasnih neuroloških stanja.
Amfetamini kao najveća prijetnja mlađoj populaciji
Rezultati objavljeni u časopisu International Journal of Stroke posebno ističu amfetamine, poznate pod uličnim nazivima „meth“ ili „ice“, kao najopasniju supstancu. Analiza osam opsežnih studija pokazala je da uporaba amfetamina više nego udvostručuje rizik od moždanog udara kod odraslih osoba svih dobnih skupina. Još je dramatičnija situacija kod osoba mlađih od 55 godina, gdje se rizik gotovo utrostručuje. Konkretno, vjerojatnost za pucanje krvne žile u mozgu kod korisnika ovih stimulansa raste za nevjerojatnih 183 posto.
Kokain i kanabis: Skrivene opasnosti za krvožilni sustav
Ništa manje zabrinjavajući nisu ni podaci o kokainu, koji gotovo udvostručuje rizik od bilo koje vrste moždanog udara. Kao snažan stimulans koji izaziva nagle skokove krvnog tlaka i sužava krvne žile, kokain je izravno povezan s intracerebralnim krvarenjima i kardioembolijskim udarima. Iako se kanabis često smatra manje štetnim, ova studija potvrđuje da njegova rekreativna uporaba povećava rizik od ishemijskog moždanog udara za 39 posto, što je usporedivo s rizicima koje nosi teška konzumacija alkohola.
Uzročnost dokazana genetskom analizom
Glavna autorica studije Megan Ritson ističe kako rezultati pružaju uvjerljive dokaze da droge djeluju neovisno o drugim životnim čimbenicima. Genetski epidemiolog Eric Harshfield dodaje kako njihova analiza sugerira da upravo ove supstance, a ne samo popratni stil života korisnika, povećavaju rizik od udara. Zanimljivo je da istraživanje nije pronašlo dokaze o povezanosti rekreativne uporabe opioida s povećanim rizikom, no upozoravaju da se ukupna vjerojatnost dodatno povećava uz konzumaciju alkohola.
Potreba za javnozdravstvenim upozorenjima
Iako rizik varira ovisno o genetici, prehrani i duljini korištenja, znanstvenici naglašavaju kako je uporaba ilegalnih droga čimbenik koji se može spriječiti. Postavlja se pitanje jesu li mladi ljudi uopće svjesni koliko je taj rizik stvaran i velik. Autori studije smatraju da ovi rezultati moraju postati temelj novih javnozdravstvenih strategija kojima će se educirati rekreativni korisnici o stvarnim opasnostima kojima izlažu svoj mozak i krvožilni sustav.
