Hrvatska se danas suočava s dubokim socijalnim kontrastima koji su najočitiji upravo u mirovinskom sustavu, gdje se jaz između najnižih i najviših primanja neprestano produbljuje. Dok se stotine tisuća umirovljenika svakodnevno bore za preživljavanje s iznosima koji jedva pokrivaju osnovne životne troškove, uska elita korisnika uživa u mirovinama koje dosežu astronomske iznose.
Službeni podaci ukazuju na poražavajuću činjenicu da više od 227 tisuća građana prima mirovinu koja ne prelazi 308 eura, što ih stavlja u kategoriju osoba na rubu siromaštva. Ovakva situacija posebno je alarmantna u kontekstu cijena hrane koje su u Hrvatskoj dosegnule prosjek Europske unije, dok su prosječna primanja starije populacije i do tri puta niža od europskog standarda.
Državni dužnosnici na samom vrhu mirovinske ljestvice
Na samom vrhu ljestvice primanja nalaze se bivši najviši državni dužnosnici koji svoja prava ostvaruju prema posebnim propisima, neovisno o ograničenjima koja vrijede za ostale građane. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, najviše prosječne mirovine isplaćuju se bivšim zastupnicima u Hrvatskom saboru, članovima Vlade i sucima Ustavnog suda, pri čemu se prosječan iznos penje do vrtoglavih 2.394 eura.
Odmah iza njih nalaze se članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti s prosječnim primanjima od 1.882 eura, što dodatno potvrđuje postojanje povlaštenog kruga unutar mirovinskog sustava.
Razlike unutar kategorija branitelja i vojnih osoba
Značajnu skupinu unutar sustava posebnih propisa čine hrvatski branitelji, djelatne vojne osobe i policijski službenici, no i unutar ove kategorije vidljive su goleme razlike u primanjima. Prosječna mirovina za branitelje koji su pravo ostvarili prema posebnom zakonu iznosi oko 1.246 eura, dok je za djelatne vojne osobe i policajce taj prosjek osjetno niži i kreće se oko 836 eura.
Ovakvi podaci pokazuju da unutar kategorija koje svoja prava crpe iz posebnih zakona ne postoji ujednačenost, već se iznosi uvelike razlikuju ovisno o specifičnom zakonskom okviru pod koji korisnik potpada.
Dva paralelna sustava kao prepreka održivosti i pravednosti
Ključni problem hrvatskog mirovinskog modela leži u postojanju dvaju paralelnih sustava koji funkcioniraju po potpuno različitim pravilima. Dok je za veliku većinu građana iznos najviše mirovine strogo ograničen općim propisima i u prosjeku iznosi oko 1.800 eura, odabrane skupine dužnosnika ta ograničenja zaobilaze zahvaljujući posebnim zakonima.
U trenutku kada se sustav temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti suočava s demografskim slomom i sve nepovoljnijim omjerom radnika i umirovljenika, ovakve goleme razlike otvaraju ozbiljna pitanja o dugoročnoj održivosti i društvenoj pravednosti. Jaz između onih koji su cijeli život pošteno radili za skromna primanja i onih koji uživaju u zakonskim povlasticama ostaje jedan od najvećih socijalnih izazova s kojima se država mora suočiti.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
