Iako su invalidske mirovine u posljednjih nekoliko godina zabilježile osjetan nominalni rast, njihov prosječan iznos i dalje ostaje na razinama koje teško pokrivaju osnovne životne potrebe.
Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, trenutačno se isplaćuje više od 157 tisuća invalidskih i iz invalidskih prevedenih starosnih mirovina. Zanimljivo je da se broj korisnika u kratkom razdoblju znatno smanjio, pa je tako danas u sustavu oko 40 tisuća ljudi manje nego što ih je bilo 2020. godine. Ovaj trend smanjenja broja korisnika, uz istodobno povećanje prosječnih iznosa, otvara brojna pitanja o održivosti i dostatnosti mirovinskog sustava za najranjivije skupine građana.
Razlike u isplatama i prevođenje prava u starosne mirovine
Kada se promatraju mirovine ostvarene isključivo po općim propisima, invalidsku mirovinu prima nešto više od 81 tisuće korisnika, s prosječnim iznosom od 516 eura. Međutim, značajan dio umirovljeničke populacije čine oni čije su mirovine prevedene iz invalidskih u starosne nakon što su navršili propisanu životnu dob.
Takvih je korisnika više od 61 tisuće, a njihova primanja u prosjeku iznose 635 eura. Ukupna slika postaje još složenija kada se u računicu uključe isplate prema međunarodnim ugovorima, jer u tom slučaju prosječni iznosi padaju na oko 494 eura za invalidske, odnosno 566 eura za prevedene starosne mirovine, što izravno utječe na kupovnu moć velikog broja građana.
Jaz između nominalnog povećanja i stvarnih troškova života
Premda je zabilježen statistički skok od oko 80 posto u visini mirovina tijekom posljednjih nekoliko godina, stvarnost na terenu pokazuje da se i dalje radi o izrazito skromnim primanjima. Korisnici invalidskih mirovina često se suočavaju s dodatnim financijskim opterećenjima koja drugi umirovljenici nemaju u toj mjeri.
Troškovi specifičnog liječenja, skupih lijekova, posebnog prijevoza ili svakodnevne tuđe skrbi brzo nadmašuju nominalni rast primanja, ostavljajući ove građane u stanju stalne financijske nesigurnosti. Činjenica da su novi korisnici, koji su pravo na mirovinu ostvarili tijekom prošle godine, u prosjeku dobili tek 463 eura, dodatno potvrđuje da sustav još uvijek ne pruža adekvatnu zaštitu onima koji zbog zdravstvenog stanja trajno gube radnu sposobnost.
Uvjeti za ostvarivanje prava i budući izazovi sustava
Pravo na invalidsku mirovinu u Hrvatskoj je strogo vezano uz utvrđeni djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti te ispunjavanje uvjeta staža, osim u iznimnim slučajevima profesionalnih bolesti ili ozljeda na radu. Unatoč jasnim zakonskim okvirima, podaci o padu broja korisnika sugeriraju strože kriterije ili prirodni odljev korisnika, dok pitanje dostatnosti mirovine za dostojanstven život ostaje bolna točka sustava. Dok god invalidske mirovine ostaju među najnižim primanjima, nominalni porast iznosa na papiru neće značiti stvarno poboljšanje kvalitete života za više od 157 tisuća sugrađana koji o tim sredstvima izravno ovise.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
