Hrvatska se nalazi pred važnom odlukom o budućnosti mirovinskog sustava dok se u javnosti sve glasnije raspravlja o uvođenju minimalne mirovine koja bi umirovljenike zaštitila od siromaštva. Potaknuta radikalnim potezom Crne Gore, koja je svoj minimalni iznos mirovine utrostručila na 450 eura, hrvatska javnost i politički akteri preispituju trenutačni model zaštite najugroženijih građana.
Dok crnogorski model gotovo izjednačava minimalnu i prosječnu mirovinu, u Hrvatskoj su najniža primanja i dalje strogo vezana uz godine staža i uplaćene doprinose, što stvara značajne razlike među umirovljenicima s kraćim radnim vijekom.
Politička obećanja i novi izračuni
Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Veselko Gabričević nedavno je najavio kako mu je premijer Andrej Plenković obećao uvođenje minimalne mirovine već tijekom ove godine. Iako se detaljni izračuni još uvijek izrađuju, cilj je jasan, a to je izvlačenje što većeg broja umirovljenika iz zone siromaštva.
Gabričević ističe kako su u tijeku kalkulacije koje bi trebale definirati novi sustav, dok istodobno podsjeća da su najniže mirovine već djelomično korigirane. Ipak, prelazak na model koji ne bi ovisio isključivo o godinama staža bio bi korjenita promjena za sustav koji je institut minimalne mirovine ukinuo još 1999. godine.
Između solidarnosti i pravednosti sustava
Stručnjaci poput Danijela Nestića s Ekonomskog instituta Zagreb upozoravaju na opasnosti koje donosi potpuno napuštanje načela uzajamnosti. Ako bi radnik s 15 godina staža primao isti iznos kao onaj s 35 godina staža, otvorilo bi se pitanje motiva za dugogodišnji rad i uredno plaćanje doprinosa.
Nestić naglašava da bi takav potez mogao potaknuti rad na crno i narušiti vezu između rada i mirovine. Umjesto pukog kopiranja crnogorskog modela, on predlaže razmatranje povećanja stope doprinosa i strožu kontrolu isplata mimo plaća kako bi se osigurala dugoročna održivost sustava bez stvaranja nepravde prema onima koji su radili dulje i uplaćivali više u zajedničku blagajnu.
Europska iskustva i prijedlozi sindikata
Usporedba s drugim europskim zemljama pokazuje da minimalne mirovine variraju ovisno o specifičnim uvjetima, poput godina boravka ili vrlo dugog staža. Primjerice, Slovenija svoju minimalnu mirovinu od 700 eura veže uz punih 40 godina staža, dok Nizozemska zahtijeva desetljeća boravka u zemlji za puni iznos državne mirovine.
S druge strane, Sindikat umirovljenika Hrvatske predlaže model prema kojem bi osnovica za minimalnu mirovinu iznosila 40 posto minimalne bruto plaće za prvih 15 godina staža, uz dodatak za svaku iduću godinu. Takav pristup pokušava pomiriti potrebu za socijalnom sigurnošću s priznavanjem duljeg radnog vijeka, što ostaje ključni izazov za hrvatske zakonodavce u mjesecima koji dolaze.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
